Kako uzimanje suplemenata u trudnoći utječe na majčino mlijeko

Rezultati istraživanja predstavljeni su na kongresu Američkog društva za prehranu 2021. godine, a istraživanje su provele znanstvenice Rana Chehab i Michelle Forman s američkog sveučilišta Purdue. Znanstvenice su proučavale kako prehrana i dodatci prehrani, koje koriste trudnice, utječu na sastav mikrobioma majčina mlijeka.

Prethodna istraživanja nisu uspjela utvrditi točan izvor bakterija pronađenih u majčinu mlijeku iako su neki rezultati upućivali na to da bi one mogle biti povezane s mikrobiotom u crijevu, mikrobiomima s kože dojki ili čak s usta novorođene bebe.

Prema sažetku studije, znanstvenice su analizirale podatke 771 trudnice. Počele su prikupljanjem podataka o njihovoj prehrani i navikama uzimanja dodataka prehrani tijekom trudnoće. Sve su trudnice ispunjavale upitnik s pitanjima o tome kakvu hranu jedu, i koliko često, a prema vrsti prehrane razvrstane su u tri kategorije prehrane: veganska, zapadnjačka i uravnotežena.

U periodu od dva do šest mjeseci nakon poroda, znanstvenice su od tih istih žena prikupile uzorke majčina mlijeka i analizirale njegovu mikrobiološku raznolikost tako što su sekvencionirale gen 16S rNA.

Shutterstock

Sličnost mikrobiote majčina mlijeka s mikrobiotom bebinih crijeva

Pokazalo se da način prehrambene nema tako jak utjecaj na sastav majčina mlijeka, kao što to imaju dodaci prehrani koje koriste trudnice. Čak 88 posto žena koje su sudjelovale u istraživanju priznalo je da uzima prenatalne vitamine, potvrdila je EurekAlert.
Mlijeko žena, koje su u trudnoći redovito konzumirale riblje ulje ili folnu kiselinu, pokazivalo je nižu razinu mikrobiološke raznolikosti. Samo četiri posto trudnica koristilo je vitamin C i njihovo je mlijeko imalo veću mikrobiološku raznolikost.

Konkretno, njihovo je mlijeko imalo veću količinu bakterije iz roda Veillonella, dok je koncentracije bakterija iz rodova Finegoldia i Stenotrophomonas bila nešto niža.

Majčino mlijeko sadrži nekoliko tisuća bakterijskih vrsta važnih za bebin razvoj. Procjenjuje se da dojenče koje konzumira oko 800 ml majčina mlijeka dnevno unese oko 105 -107 komensalnih bakterija, zbog čega postoji sličnost u sastavu mikrobiote majčina mlijeka s mikrobiotom crijeva djeteta. Prema pisanju The New York Timesa, bakterije pronađene u majčinu mlijeku pomažu ispuniti bebina crijeva, što zauzvrat pomaže u stvaranju jačeg, reaktivnijega imunološkog sustava i metabolizma. Ovo je posebno važno za bebe rođene carskim rezom budući da je dokazano da je mlijeko majki, koje su rodile carskim rezom, drugačije i ne tako bogato mikroorganizmima kao mlijeko majki koje su imale vaginalni porod.

Iz tog se razloga ženama savjetuje da, ako mogu, isključivo doje do navršenih šest mjeseci bebina života, a može i duže.