Naša nutricionistica otkrila koju hranu ne smijete davati bebi: Jedna zdrava namirnica može uzrokovati tešku bolest

U današnje vrijeme roditelji misle o zdravoj prehrani svoje djece više nego ikad. Zaista je važno od prvog dana dohrane uvrstiti povrće, voće, meso i druge namirnice puno nutrijenata. Uzbudljivo je započeti dohranu i uvoditi nove namirnice u prehranu vaše bebe.

Američka akademija pedijatara preporučuje da se punomasno kravlje mlijeko ne koristi tijekom prve godine života. Jedina vrsta mlijeka koju bi djeca mlađa od jedne godine trebala piti je majčino mlijeko i/ili odgovarajuća formula za bebe, jer oboje sadrže bitne hranjive tvari potrebne dojenčadi za zdrav rast. S tim se slaže i Marić Bulat, ona je otkrila i druge razloge: 

• Prehrambeni sastav - sadrži drugačiji nutritivni sastav od majčinog mlijeka ili formule namijenjene bebama. U njemu se nalaze više razine proteina i minerala, poput natrija i kalija, koji mogu opteretiti nezrele bubrege bebe.
• Alergije i intolerancije - može izazvati alergijske reakcije ili intoleranciju na laktozu. Alergija na proteine kravljeg mlijeka je česta u dojenčadi.
• Apsorpcija hranjivih tvari - sadrži nisku razinu željeza i može ometati apsorpciju željeza iz drugih izvora hrane, što može dovesti do anemije uzrokovane nedostatkom željeza.
• Rizik od mikrokrvarenja crijeva - konzumacija kravljeg mlijeka može izazvati mikrokrvarenja u crijevima dojenčadi, što dodatno može pridonijeti anemiji zbog gubitka željeza.
• Nedostatak esencijalnih masnih kiselina i vitamina -ne sadrži dovoljno esencijalnih masnih kiselina i određenih vitamina koji su potrebni za pravilan razvoj mozga i tijela bebe, kao što su vitamini E i C te esencijalne masne kiseline.
• Digestivni problemi - bebe imaju osjetljiviji probavni sustav, a kravlje mlijeko može izazvati probavne probleme kao što su zatvor, proljev ili bolovi u trbuhu.

'Majčino mlijeko ili prilagođene formule su optimalne za bebe jer su dizajnirane da zadovolje sve njihove prehrambene potrebe i podrže zdrav rast i razvoj. Nakon prve godine, bebama se postepeno može uvoditi kravlje mlijeko, obično u malim količinama i pod nadzorom pedijatra', objasnila je nutricionistica. 

Sol

Američka Nacionalna zdravstvena služba preporučuje da bebe do 12 mjeseci unose manje od jednog grama soli dnevno (ili manje od 0,4 grama natrija). U dobi od jedne do tri godine preporuča se samo dva grama soli (ili 0,8 grama natrija) dnevno.

Opasno je mladima davati previše soli jer njihovi bubrezi još nisu spremni nositi se s natrijem. Kada kupujete hranu za svoju bebu, pripazite na razine natrija na etiketama s hranjivim vrijednostima i nikada ne dodajte kuhinjsku sol u njihovu hranu.

Sandra Marić Bulat navodi nekoliko važnih razloga zašto je potrebno izbjegavati sol u prehrani beba. 

• Nezreli bubrezi - bubrezi beba nisu dovoljno razvijeni da efikasno obrađuju i izlučuju višak natrija, što može dovesti do nakupljanja natrija u tijelu i potencijalno opteretiti bubrege.
• Rizik od visokog krvnog tlaka - unos prekomjerne količine soli može povećati rizik od razvoja visokog krvnog tlaka u kasnijoj dobi. Postoje dokazi koji sugeriraju da visoki unos soli u ranoj dobi može utjecati na krvni tlak i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti u budućnosti.
• Negativan utjecaj na prehrambene navike - uvođenje soli u ranoj dobi može oblikovati veću težnju prema slanoj hrani, što može dovesti do nezdravih prehrambenih navika kasnije u životu.
• Majčino mlijeko i formula već sadrže dovoljno natrija - majčino mlijeko i komercijalne formule za dojenčad sadrže dovoljno natrija koji zadovoljava potrebe bebe. Dodavanje dodatne soli može dovesti do prekomjernog unosa natrija.
• Rizik od dehidracije - prekomjerna količina soli može uzrokovati dehidraciju kod beba, jer njihova tijela pokušavaju izbaciti višak natrija iz tijela, što može dovesti do gubitka tekućine.

'Bebe se prilagođavaju okusima hrane koju im nudite pa će se naviknuti na manje slanu hranu ako od početka izbjegavate sol'. istaknula je. 

Med

Iako je izuzetno zdrava namirnica, nije dobra za najmlađe. Nutricionistica navodi nekoliko razloga zašto je djeca mlađa od 12 mjeseci ne bi trebala konzumirati, a kao glavni razlog navodi botulizam. 

'Med može sadržavati spore bakterija Clostridium botulinum. Ove spore su bezopasne za stariju djecu i odrasle jer njihov razvijen imunološki i probavni sustav može spriječiti rast i proizvodnju toksina. Međutim, probavni sustav beba nije dovoljno razvijen da bi se učinkovito borio protiv tih spora', objasnila Marić Bulat. 

Dodani šećer 

Američko udruženje za srce navodi da postoje povezanost unosa dodanih šećera s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kod djece kroz povećani unos energije, povećanu pretilost i dislipidemiju. Studije su navele istraživače da preporuče potpuno izbjegavanje dodanih šećera za djecu od 0-24 mjeseca i da ograniče djecu stariju od dvije godine na manje od 25 grama (100 kalorija ili šest žličica) dodanog šećera dnevno. S tim se slaže i naša sugovornica koja je istaknula mane prehrane koja sadrži dodani šećer.

• Niska nutritivna vrijednost - dodani šećeri pružaju 'prazne kalorije' koje nemaju značajnu nutritivnu vrijednost. Bebe trebaju hranu bogatu hranjivim tvarima kako bi podržale njihov brzi rast i razvoj.
• Rizik od pretilosti - rano uvođenje dodanih šećera može pridonijeti prekomjernom unosu kalorija, što može dovesti do pretilosti u dječjoj dobi i kasnije u životu.
• Razvoj povećane želje za slatkom hranom - izlaganje dodanim šećerima može oblikovati dječje preferencije za slatku hranu, što može otežati usvajanje zdravih prehrambenih navika kasnije u životu. Djeca koja se naviknu na slatku hranu često odbijaju manje slatke, ali nutritivno bogatije namirnice poput povrća.
• Rizik od karijesa - dodani šećeri povećavaju rizik od razvoja karijesa i drugih dentalnih problema. Čak i ako bebe nemaju mnogo zubića, šećer može štetiti njihovom oralnom zdravlju.
• Utjecaj na metaboličko zdravlje - visok unos dodanih šećera može utjecati na metaboličko zdravlje, povećavajući rizik od razvoja insulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih poremećaja.
• Preopterećenje jetre - fruktoza, oblik šećera često prisutan u dodanim šećerima, metabolizira se u jetri. Prekomjeran unos fruktoze može dovesti do nakupljanja masti u jetri, što može povećati rizik od razvoja bolesti masne jetre i drugih zdravstvenih problema.

Sirova hrana

Danas je sve popularnija u prehrani odraslih, ali djeca bi je trebala izbjegavati. 

'Bebe ne smiju jesti sirovu hranu iz nekoliko razloga, prvenstveno zbog rizika od infekcija i probavnih problema', istaknula je Marić Bulat. 

'Sirova hrana, posebno meso, riba, jaja i mliječni proizvodi, može biti kontaminirana štetnim bakterijama poput Salmonella, E. coli, Listeria i Campylobacter. Bebin imunološki sustav nije dovoljno razvijen da se učinkovito bori protiv ovih bakterija, što povećava rizik od ozbiljnih infekcija', rekla je. 

'Sirova riba i morski plodovi mogu sadržavati parazite poput Anisakisa i trakavice, koji mogu uzrokovati teške zdravstvene probleme kod beba', dodala je te istaknula još neke probleme koje može uzrokovati sirova hrana: 

• Virusne infekcije - može biti kontaminirana virusima poput Norovirusa i Hepatitisa A, koji mogu uzrokovati gastroenteritis i druge ozbiljne bolesti.
• Kemijske kontaminacije - može sadržavati štetne kemikalije i toksine koji se uništavaju kuhanjem. Bebe su osjetljivije na toksične tvari zbog manjeg tjelesnog volumena i razvijajućih organa.
• Nezreli probavni sustav - bebin probavni sustav nije potpuno razvijen i teško probavlja sirovu hranu, što može dovesti do probavnih problema poput bolova u trbuhu, proljeva i nadutosti.