Čuvanje trudnoće: Kada, zašto i što je uopće tada trudnicama dopušteno?

Iako novija znanstvena literatura navodi da većina takvih trudnica nema koristi od mirovanja, iskustvo mnogih liječnika ipak govori drugačije. Kako bismo riješili nedoumice vezne uz čuvanje trudnoće, pitali smo za mišljenje stručnjake iz Poliklinike Mazalin.

Liječnici koji propisuju čuvanje trudnoće vjeruju da će mirovanje i ležanje u krevetu poboljšati protok krvi obogaćene kisikom i hranjivim tvarima do posteljice tesmanjiti pritisak na cerviks, a time smanjiti i rizik od prijevremenog poroda. Osim toga, vjeruju i da će mirovanje smanjiti stres i krvni tlak kod trudnica. Režim mirovanja, koji će liječnik preporučiti, ovisi o mnogo faktora, primjerice vrsti posla kojim se trudnica bavi, njenim svakodnevnim navikama i aktivnostima, ali i ozbiljnosti prisutne komplikacije u trudnoći te dostupnosti medicinske njege.

Modificirano mirovanje prilagođeno je svakoj trudnici zasebno te je u praksi zapravo najmanje strogi oblik mirovanja. Najčešće preporuke za ovaj režim mirovanja su ograničavanje tjelesne aktivnosti na laganiji napor poput kratkotrajnog hodanja, ležanja dok ste kod kuće, strogog mirovanja određen broj sati u danu itd. Vrlo je važno da s vašim liječnikom raspravite što sve smijete, a što ne smijete raditi.

Strogo mirovanje kod kuće u pravilu znači da biste trebali ležati na krevetu ili kauču cijelo vrijeme, a jedino je dopušten odlazak na toalet. U nekim je slučajevima čak i penjanje po stepenicama ili tuširanje zabranjeno.

Strogo mirovanje uz liječnički nadzor najstroži je oblik čuvanja trudnoće kod kojeg je potreban stalan liječnički nadzor. Ponekad se uz strogo ležanje i mirovanje određuje i poseban položaj ležanja, primjerice onaj u kojem je glava niže postavljena od trupa kako bi se smanjio pritisak na cerviks.

Koje su aktivnosti nedopuštene?

U slučaju da vam je u trudnoći preporučeno strogo mirovanje kod kuće, sljedeća se pravila o aktivnostima vjerojatno odnose i na vas. Svakako preporučujemo da od svog liječnika zatražite detaljnija pojašnjenja o mirovanju jer niti jedna trudnoća nije jednaka, pa tako niti čuvanje trudnoće.

Što je dopušteno?

- kratka šetnja do toaleta

- sjedenje na stolici u trajanju do jedan sat

- lagano hodanje po stanu/kući u trajanju do trideset minuta

- kratkotrajno stajanje, ne duže od trideset minuta

- sjedilački rad na poslu u trajanju do jedan sat (samo u slučaju ako posao nije stresan)

- ograničeno penjanje po stepenicama

- kratkotrajno tuširanje jednom dnevno.

Što se ne preporučuje? - aktivnosti koje traju dulje od jedan sat

- dizanje teških predmeta i djece

- seksualna aktivnost koja uključuje penetraciju

- bilo koja aktivnost koja uključuje napinjanje trbušnih i zdjeličnih mišića.

Potencijalni rizici čuvanja trudnoće Iako se na prvu možda može činiti da apsolutno mirovanje i ležanje u krevetu ne može biti opasno, to ipak nije tako. Upravo zbog toga, liječnici bi trebali biti posebno oprezni kada propisuju čuvanje trudnoće. Neki od rizika i zdravstvenih problema koji se mogu javiti tijekom čuvanja trudnoće su:

Stvaranje krvnih ugrušaka (tromba) u venama. Najozbiljnije stanje koje se može javiti prilikom dugotrajnog mirovanja je razvoj ugrušaka u venama nogu i zdjelice, tzv.duboka venska tromboza. Nastali krvni ugrušak može krvotokom doći do pluća i izazvati vrlo ozbiljno, potencijalno životno ugrožavajuće stanje – plućnu emboliju. Kombinacija dugotrajnog mirovanja i fizioloških hormonalnih promjena kod trudnica, koje, između ostalog, služe i kao priprema za brzo zaustavljanje krvarenja prilikom poroda, predstavljaju značajan rizik za razvoj ovog stanja.

Demineralizacija kostiju. Čvrstoća i izdržljivost kostiju ovise o razini opterećenja koju kosti podnose. Prilikom ležanja, opterećenje na kosti puno je manje nego inače, zbog čega one iz svog sastava postepeno gube minerale, posljedično čemu postaju manje čvrste i podložne frakturama. Ukoliko se nakon perioda mirovanja vratite svakodnevnim aktivnostima i vježbanju, kosti se mogu vratiti u prijašnje stanje i povratiti svoju čvrstoću – takav proces je reverzibilan.

Žgaravica. Ona se često javlja ako odmah nakon obroka legnete. Želučani se sadržaj tada vraća kroz jednjak sve do usne šupljine, što može izazvati razne simptome poput boli u želucu, osjećaja nelagode i pečenja u želucu, jednjaku ili grlu, kašlja pa čak i oštećenja zubi.

Zatvor (konstipacija). Ovo se stanje često javlja u trudnoći, a kod žena koje moraju mirovati još je češća pojava.

Stres. Promijenjene životne okolnosti te strah za vlastito zdravlje i zdravlje djeteta mogu stvoriti visoku razinu stresa kod trudnica i njihovih obitelji, osobito onih kojima su dijagnosticirane komplikacije u trudnoći ili postoji povećan rizik za razvoj neke od njih.

Smanjenje kondicije i slabljenje organizma. Smanjenje mišićne snage i volumena mišića, kao i smanjenje plućnog kapaciteta te tzv. iskorištenja kisika javljaju se u svih osoba koje dulji period nisu bile tjelesno aktivne. Iako je ovaj proces također reverzibilan, pokazalo se da žene koje su oslabile zbog dugotrajnog mirovanja teže podnose porod i sporije se oporavljaju.

Iako su u novije vrijeme prednosti mirovanja za trudnice s rizičnom trudnoćom dovedene u pitanje, velik broj liječnika i dalje propisuje ovu vrstu „terapije“ zbog pozitivnih iskustava u kliničkoj praksi.

Upravo je zbog toga iznimno važno da liječnik za svaku trudnicu odvagne potencijalne prednosti i prijeteće rizike koje dugotrajno mirovanje može donijeti. U obzir treba uzeti brojne faktore poput težine komplikacije, općeg zdravstvenog stanja trudnice, njenih životnih navika, socijalne situacije i suradljivosti.

Također, takvu je trudnicu potrebno posebno pratiti i s njom surađivati kako bi se na vrijeme donijele najbolje odluke za zdravlje nje i djeteta te uspješno privođenje trudnoće kraju.

Tekst: dr. Tihana Mazalin i Franka Vukorepa

Foto: Shutterstock