Građani su već naviknuli da tijekom predizborne kampanje slušaju različita obećanja: od većih plaća i mirovina preko otvaranja novih radnih mjesta do podilaženja u različitim stavovima i društveno aktualnim pitanjima, među kojima pravo na pobačaj uvijek izaziva pravu buru reakcija. Hrvatski sabor još je prije nekoliko mjeseci raspravljao o oporbenom prijedlogu zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće, prema kojemu bi pobačaj u Hrvatskoj bio legalan, besplatan i dostupan. Tražilo se da se razdoblje u kojem bi žena imala pravo na pobačaj na zahtjev poveća s 10 na 12 tjedana od začeća, te da maloljetnice od 16 do 18 godina mogu podnijeti zahtjev za prekid trudnoće bez suglasnosti roditelja. Također, predlaže se da troškove pobačaja, sterilizacije i kontracepcije u cijelosti snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) te uvođenje obveze rada liječnika bez priziva savjesti u bolnicama i klinikama kako bi usluga bila dostupna i pravodobna u svim ustanovama.

I dok je hrvatsko društvo još uvijek podijeljeno oko prava na pobačaj, iz Platforme za reproduktivnu pravdu upozoravaju na najnovije istraživanje agencije Ipsos prema kojem 81% građanki i građana podržava pravo na izbor, 63% smatra da pobačaj treba biti besplatan, a 62% da se vjerske zajednice ne trebaju miješati u zdravstvenu politiku oko pobačaja. Stoga su, uoči parlamentarnih izbora, u vrijeme predizborne kampanje, izdali priopćenje u kojem još jednom podsjećaju na važna pitanja reproduktivne pravde i prava.

"U sklopu izborne kampanje svakodnevno možemo pratiti rasprave o reproduktivnim pravima žena te u medijskom prostoru često čujemo kandidatkinje i kandidate koji zagovaraju zabranu pobačaja, pri čemu neki od njih u prikupljanju političkih bodova nauštrb zdravlja i života žena predlažu i ukidanje Ustavnog suda. Smatramo da ih je potrebno podsjetiti na ove podatke, naročito na to da samo 7% građana podržava zabranu pobačaja, te zahtijevamo da se koriste tijekom novinarskog izvještavanja i javnih rasprava o pobačaju u nadolazećim danima", kažu u Platformi za reproduktivnu pravdu.

Pobačaj je definitivno jedan od najvećih stresova za svaku ženu koja ga je iskusila. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), kažu kako se u Hrvatskoj godišnje obavi nešto više od 6 tisuća pobačaja. Naravno, ova brojka ne odnosi se samo na namjeran prekid trudnoće, već i na spontane pobačaje, izvanmaterične trudnoće i sl. Legalno induciranih pobačaja u 2018. bilo je 2.558.

"Od žena kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj najviše je onih u dobi 30-39 godina – 46,60%, a zatim slijedi dobna skupina 20-29 godina kod koje je evidentirano 36,63% svih legalno induciranih pobačaja. Tijekom 2018. godine evidentirano je 50 legalno induciranih pobačaja u maloljetnica (do 18. godine života) što čini 2% legalno induciranih pobačaja. U mladih djevojaka od navršenih 18 do 20 godina evidentirano je još 114 legalno induciranih pobačaja što zajedno čini 6,41% ukupno evidentiranih legalno induciranih pobačaja. Među ženama koje su imale legalno inducirani pobačaj najviše je onih bez živorođene djece (32,1%), a zatim onih sa dvoje živorođene djece (28,3%). Većina prijavljenih legalno induciranih pobačaja (87,19%) je učinjena na zahtjev žene, 4,31% radi ugroženog zdravlja majke, a 2,33% radi prethodno utvrđene malformacije ploda", kaže se u izvješću HZJZ-a o pobačajima u Hrvatskoj, u kojem navode i to kako, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska ima nižu stopu prijavljenih legalno induciranih pobačaja na 1.000 živorođenih od susjednih zemalja i prosjeka Europske unije.

Bilo kako bilo, postabortivni sindrom, koji se posljednje vrijeme često spominje u kontekstu neželjene trudnoće i pobačaja, nosi brojne psihološke i emotivne traume. Istraživanja pokazju kako čak 44% žena pati od psihičkih poremećaja nakon pobačaja, njih 36% ima poremećaje sa snom, 31% žali zbog odluke o pobačaju, a 11% ih završi i na psihičkom liječenju. Nerijetko, žene ustraju u stanju negativnih emocija (strah, ljutnja i sl.), imaju ispade bijesa, postaju razdražljive i godinama nakon toga ne mogu se riješiti osjećaja krivnje. No, unatoč svemu tome, pravo na izbor ne smije biti sporno, smatraju u brojnim udrugama civilnog društva. I Predrag Fred Matić, izvjestitelj Europskog parlamenta o položaju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU, smatra da je smanjivanje prava uvijek loše, pa navodi kako je u ovom konetekstu pravo na izbor ušlo u zakon još 1978. godine.

"Abortus je jako teška odluka, ali je ono što ostaje na kraju dana činjenica da je to ipak – izbor. Nitko normalan ne zagovara abortus. Prije situacije u kojoj se o njemu razmišlja dolaze edukacija, prevencija, kontracepcija. Što se više toga budemo držali, bit će manje pobačaja. A na kraju ostaje da ipak obitelj planira – obitelj", rekao je za Telegram Matić, koji bi u Europskom parlamentu trebao iznijeti svoje Izvješće o položaju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU. I Matić je svjestan da će Izvješće koje priprema za Europski parlament izazvati žestoke reakcije. Uostalom, i prije nego što je završio prvi nacrt Izvješća protiv njega je dobio čak 30.000 mailova.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock