Što je nedonošenost veća trebat će mu više pažnje, a nedostaci u njegovoj fiziologiji zahtijevati posebnu obradu. Doznajte kakvu pomoć u funkcioniranju vitalnih organa dijete dobiva u inkubatoru:


1. DISANJE
Može biti ubrzano, površno, neritmično, ponekad sa stankama (ritam disanja prati se na monitoru). Što je masa djeteta manja to brže diše. Od nedostataka kisika (zbog stanki u disanju) najčešće su ugrožena nedonošena djeca ispod 2 kg mase. Prijeti opasnost i od prestanka disanja, bilo prilikom podizanja, presvlačenja pelena, hranjenja ili u vrijeme mirovanja kad disanje samo od sebe stane na nekoliko sekundi. Ritam disanja vrlo brzo se samostalno ponovno uspostavlja. Kod vrlo rano rođene nedonoščadi djetetova pluća su nedovoljno razvijena pa će njihov rad vjerojatno poduprijeti respirator te aparati za uklanjanje sekreta iz respiratornih putova - djetetovo lice bit će pokriveno maskom za disanje.

profimedia-0102410331.jpg
Profimedia Od nedostataka kisika najčešće su ugrožena nedonošena djeca ispod 2 kg mase


2. SRCE I KRVOŽILNI SUSTAV
Srce je slabo i nema ustaljen puls. Svako uzbuđenje (plač, hranjenje) ubrzava srčani ritam i povisuje arterijski tlak. Žile i kapilarice još uvijek nisu do kraja dozrele i preuzele svoju funkciju (tanke su, krhke i bez čvrstog tonusa). Polegnemo li nedonošče na bok nerijetko se događa da gornja strana tijela problijedi, a donja na kojoj dijete leži postane crvena od sakupljene krvi. Nerazvijen krvožilini sustav odgovoran je za nestabilan tlak i cirkulaciju pa ga je često potrebno podržati lijekovima. Lijekovi se daju intravenozno (putem infuzije).

profimedia-0102409861.jpg
Profimedia Svako uzbuđenje (plač, hranjenje) ubrzava srčani ritam i povisuje arterijski tlak


3. PROBAVNI SUSTAV
Probavni sustav prijevremeno rođene djece nije u potpunoj funkciji. Kod velike nedonošenosti potpuno izostaje refleks sisanja, želučić ne može primiti više od nekoliko mililitara mlijeka zbog čega će dijete za početak morati primati hranu intravenozno (putem infuzije). Hrana je po sastavu slična onoj koju bi dobivalo putem pupčane vrpce u majčinom trbuhu. Kasnije, kad djetetov želudac ojača, djetetu se kroz nos uvodi sonda koja dovodi hranu direktno u njegov želučić. Čim bude sposobno sisati ili ako je već dovoljno ojačalo, majka ga može dojiti ili se izdaja pa dijete dobiva majčino mlijeko na kapaljku. Dojenje je najpovoljniji način prehrane nedonoščeta ako ga je moguće sprovesti. Majčino mlijeko se potpuno prilagođava potrebama njenog nedonoščeta i po sastavu je drukčije od mlijeka ostalih majki. Vrijednost i ljekovitost majčinog mlijeka ne može se usporediti ni sa kojom drugom zamjenskom hranom, a direktnim dodirom majke i djeteta (koža o kožu) stvaraju se višestruko korisni i pozitivni rezultati. Dijete bolje i brže napreduje.

profimedia-0070845402.jpg
Profimedia Kasnije, kad djetetov želudac ojača, kroz nos mu se uvodi sonda koja dovodi hranu direktno u njegov želučić


4. VID
Sazrijeva između 22. i 34. tjedna trudnoće, a do tog razdoblja dijete gotovo da i ne vidi, niti često otvara oči. Ponekad će biti osvjetljeno svjetiljkom za fototerapiju (u slučaju pojave žutice) i zbog toga imati pokrivene oči.

profimedia-0041417949.jpg
BRUNO BOISSONNET / BSIP / Profimedia U slučaju žutice nedonošče će biti osvjetljeno svjetiljkom za fototerapiju i zbog toga će imati pokrivene oči


5. TERMOREGULACIJA
Nedonošče lako otpušta toplinu, ali je teško stvara. Nedostaje mu masno potkožno tkivo koje bi služilo kao toplinski izolator i spriječilo gubitak topline. Dijete se vrlo lako pregrijava jer žlijezde znojnice još nisu uspostavile svoju funkciju. Temperatura u inkubatorima se stoga održava i kontrolira.

profimedia-0010840345.jpg
Profimedia Dijete se vrlo lako pregrijava pa se temperatura u inkubatorima stoga održava i kontrolira


6. DJETETOV IMUNITET
Nije izgrađen pa je dijete podložno bolestima. Posebno je podložno virusnim infekcijama (gripi), pneumoniji i septičkim zarazama. S ciljem maksimalne zaštite osjetljivog organizma, inkubator ima samo dva otvora za ruke sa strane kroz koje se može doprijeti do djeteta. Liječnici, ali i roditelji, prije kontakta s djetetom temeljito peru ruke, zaštićuju se maskama i sterilnim ogrtačima.