Najnovije istraživanje znanstvenika s američkog sveučilišta Purdue pokazalo je da prenatalni vitamini za trudnice mogu promijeniti sastav - posebno bakterijsku raznolikost - majčina mlijeka.

Rezultati istraživanja predstavljeni su na kongresu Američkog društva za prehranu, koji je pod nazivom Nutrition Live Online 2021 održan online od 7. do 10. lipnja. Istraživanje su provele znanstvenice Rana Chehab i Michelle Forman s američkog sveučilišta Purdue.

Znanstvenice su proučavale kako prehrana i dodatci prehrani, koje koriste trudnice, utječu na sastav mikrobioma majčina mlijeka. Prethodna istraživanja nisu uspjela utvrditi točan izvor bakterija pronađenih u majčinu mlijeku iako su neki rezultati upućivali na to da bi one mogle biti povezane s mikrobiotom u crijevu, mikrobiomima s kože dojki ili čak s usta novorođene bebe.

Prema sažetku studije, znanstvenice su analizirale podatke 771 trudnice. Počele su prikupljanjem podataka o njihovoj prehrani i navikama uzimanja dodataka prehrani tijekom trudnoće. Sve su trudnice ispunjavale upitnik s pitanjima o tome kakvu hranu jedu, i koliko često, a prema vrsti prehrane razvrstane su u tri kategorije prehrane: veganska, zapadnjačka i uravnotežena.

U periodu od dva do šest mjeseci nakon poroda, znanstvenice su od tih istih žena prikupile uzorke majčina mlijeka i analizirale njegovu mikrobiološku raznolikost tako što su sekvencionirale gen 16S rNA.

Pokazalo se da način prehrambene nema tako jak utjecaj na sastav majčina mlijeka, kao što to imaju dodaci prehrani koje koriste trudnice. Čak 88 posto žena koje su sudjelovale u istraživanju priznalo je da uzima prenatalne vitamine, potvrdila je EurekAlert.

Mlijeko žena, koje su u trudnoći redovito konzumirale riblje ulje ili folnu kiselinu, pokazivalo je nižu razinu mikrobiološke raznolikosti. Samo četiri posto trudnica koristilo je vitamin C i njihovo je mlijeko imalo veću mikrobiološku raznolikost.

Konkretno, njihovo je mlijeko imalo veću količinu bakterije iz roda Veillonella, dok je koncentracije bakterija iz rodova Finegoldia i Stenotrophomonas bila nešto niža.
dojenje
Majčino mlijeko sadrži nekoliko tisuća bakterijskih vrsta važnih za bebin razvoj. Procjenjuje se da dojenče koje konzumira oko 800 mL majčina mlijeka dnevno unese oko 105 -107 komensalnih bakterija, zbog čega postoji sličnost u sastavu mikrobiote majčina mlijeka s mikrobiotom crijeva djeteta. Prema pisanju The New York Timesa, bakterije pronađene u majčinu mlijeku pomažu ispuniti bebina crijeva, što zauzvrat pomaže u stvaranju jačeg, reaktivnijega imunološkog sustava i metabolizma. Ovo je posebno važno za bebe rođene carskim rezom budući da je dokazano da je mlijeko majki, koje su rodile carskim rezom, drugačije i ne tako bogato mikroorganizmima kao mlijeko majki koje su imale vaginalni porod.

Iz tog se razloga ženama savjetuje da, ako mogu, isključivo doje do navršenih šest mjeseci bebina života, a može i duže.

Dojenje je, naime, važan faktor u uspostavi i razvoju mikrobiote. Majčino mlijeko smatra se jednim od važnih faktora za uspostavu metaboličkih i imunosnih odgovora vezanih uz zdravlje djeteta. Prednosti dojenja za majku i bebu su:

  • Može smanjiti rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti koji je najčešći uzrok smrti u dojenčadi između dva tjedna i 1. godine života.
  • Može smanjiti rizik od nekrotizirajućeg enterokolitisa u novorođenčadi.
  • Smanjuje rizik od povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, raka jajnika i raka dojke u majki.
  • Smanjuje rizik od astme, pretilosti, dijabetesa, respiratornih bolesti, upala uha, gastrointestinalnih problema kod dojenčadi.

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock