Prisutnost, intenzitet, ali i pravovremeno isčezavanje urođenih refleksa, odnosno zamjena naučenim radnjama, vrlo su važan pokazatelj djetetova zdravlja

Iako nejako i naizgled potpuno bespomoćno, tek rođeno dijete ima zavidno puno snage koju može upotrijebiti u refleksnim radnjama. Ono je u stanju u uspravnom položaju kratko hodati ako mu nožice dodiruju podlogu, zatim kratko puzati, okrenuti glavicu u stranu kad leži na trbuhu kako bi bez zapreke disalo ili se primiti za majčin prst tako čvrsto da ga majka može odignuti kratko od podloge.

Refleksi održavaju vitalne funkcije

Objašnjenje za tako snažan instinkt leži u urođenom nagonu za preživljavanjem. U prvim mjesecima života taj nagon osigurava djetetove vitalne funkcije. Kako napreduje i uči, tako postupno neki od refleksa bivaju zamijenjeni naučenim radnjama, što se događa, primjerice, s refleksom hvatanja koji je u početku nekontroliran, a poslije se pretvara u vještinu dohvaćanja i primanja predmeta.

Neki od refleksa, primjerice refleks traženja bradavice koji dijete izvodi od prvoga dana rođenja čim mu lagano dodirnemo kut usta, postupno nestaje jer je dijete od nekoliko mjeseci u stanju prepoznati da se majka sprema na dojenje te pri pogledu na dojku voljno otvara usta.

Funkcionalni refleksi su dokaz zdravlja

Nama roditeljima, a posebice pedijatrima, urođeni refleksi u ranoj dobi vrlo su bitni. Njihova prisutnost, intenzitet, ali i pravodobno iščezavanje, odnosno zamjena naučenim radnjama, vrlo su važan pokazatelj da je s djetetom sve u redu te da napreduje očekivanim tempom. Zato pogledajmo koje sve refleksne radnje možemo pratiti kod novorođenčeta.

Poticanjem određenih refleksa možemo poticati razvoj

Reflekse kod novorđenčeta lako je promatrati, kad nam netko ukaže na njih. Oni se uvijek javljaju u vrijeme kontakta roditelja i djeteta kao posljedica određenih podražaja i dodira. U kontaktu s roditeljima dijete je neprestano pod nekom vrstom podražaja na koje zatim reagira na tipičan način. Mnoge reflekse ćemo poticati sasvim nesvjesno, primjerice, za vrijeme presvlačenja ili masaže, a mnoge, manje izražajne nećemo nikada ni zamijetiti. No to vas ne treba zabrinjavati jer će se detaljnijim promatranjem refleksa pozabaviti pedijatar.

No, refleksi se mogu poticati i namjerno s ciljem vježbanja djetetove muskulature. Poticati smijete Galantov refleks i refleks hvatanja. Refleks hvatanja iskoristite tako da djetetu koje se primilo za vaše prste dopustite da se samo, na nekoliko sekundi, odigne od podloge i vrlo kratko drži svoje tijelo u zraku, dok mu vi pridržavate glavicu. Ovu vježbu možete raditi nakon drugog tjedna života. Stimuliranje stopala ili kralježnice (Galantov refleks), možete izvoditi odmah nakon rođenja tako da prelazite prstom po djetetovim leđima i stopalima te pratite reakcije.

Dodirivanjem stopala možete ispravljati male deformacije stopala koje su se dogodile zbog položaja djeteta u majčinu trbuhu. Ako djeteova stopala (tabani) "gledaju" jedno prema drugom, dodirujte vanjsku stranu stopala. Ono će se svijati prema van i tako ispravljati. Stopala svinuta poput banane ispravljat ćete doirivanjem unutarnje strane stopala.

Foto: Thinkstock