U prvoj godini života, djetetove su misli povezane s njegovim osjetilima i predmetima koje vidi i osjeća. Kognitivni psiholog Jean Piaget opisao je ovo kao 'senzorno-motoričku fazu'. Vaša beba hvata predmet svojim rukama i istražuje ga svojim osjetilima. Gleda ga, sluša, dodiruje, kuša i miriše. Kasnije provodi druge eksperimente, gnječi hranu, baca igračke i sl.  Potkraj prve godine pojavljuju se prve iskre ili naznake mašte.

Kada se mašta prvi put pokrene, otvara put imitaciji. U početku su pokušaji imitacije jednostavni. Imitira konkretne radnje koje vidi oko sebe, kao što su razgovor telefonom, češljanje kose i drugo. Igra tada postaje simbolična – zvečka se pretvara u telefon, a drvena žlica je češalj. Postupno, dijete se odvaja od konkretne stvarnosti i stvara kompleksnije situacije – koje možda nikada nije vidjelo niti doživjelo u stvarnosti. Na kraju, u svoju igru ima potrebu uključiti i drugu djecu.

Važnost maštovite igre

Kao roditelj, može biti zabrinjavajuće vidjeti svoje dijete kako provodi puno vremena igrajući se samo lutkama, autićima ili superherojima. Možda biste željeli vidjeti svoga mališana kako provodi više vremena na didaktičkim igrama koje potiču 'pravo' učenje. No važno je razumjeti da je maštovita igra važna za svaki aspekt normalnog razvoja djeteta.

Istraživanja su pokazala da što je djetetova maštovita igra bogatija, to je i njegovo razmišljanje bogatije te da postoji veza između maštovite igre u djetinjstvu i originalnosti, spontanosti, bogatog rječnika i veće fleksibilnosti u suočavanju s novim situacijama u odrasloj dobi. Potencijal za kreativnost postoji u svima nama. Od malih nogu djetetu omogućite da slobodno eksperimentira i istražuje svijet na načine koji su primjereni njegovu razvojnom stadiju. Tijekom prve dvije godine života dijete uči o svijetu i sebi te stječe vještine koje mu omogućuju da do kraja života izražava svoj unutarnji svijet i kreativnost. U prve dvije godine djetetova života postavljaju se temelji njegove mašte i kreativnosti.

Koja je uloga roditelja?

Kreativno okruženje nije nužno ono koje je ispunjeno bojicama, hrpama papira i boja. Kreativnost nije samo kreativni projekt, već način života. Kreativnost može biti način života za svakoga – ne samo za one rođene s darom slikara ili glazbenika. Stoga, kada potičete kreativnost, razmišljajte o životu izvan zadanih okvira ili o izvannastavnim aktivnostima. Kada dijete stavi zdjelu na glavu poput šešira ili podigne slomljenu granu, koju je pronašlo u dvorištu, i pretvara se da je to njegov kućni ljubimac, ono vam pokazuje koliko može biti kreativno.

Stoga, stvorite poticajno i podržavajuće okruženje u kojem će se dijete slobodno usuditi eksperimentirati i izraziti svoju kreativnost. Kreativni um uspijeva tamo gdje su sloboda i radost. To može značiti da dijete radi nered na kuhinjskom podu, svojoj odjeći i vašoj odjeći također, ali savršeni red nije važan. Sve je to dio kreativnog procesa.

Važno je razumjeti da je maštovita igra važna za svaki aspekt razvoja vašeg djeteta. Istraživanja su pokazala da što je djetetova maštovita igra bogatija, to je bogatije i njegovo razmišljanje.

Nadahnite maštu i kreativnost vaše bebe

Naravno, sigurnost je na prvome mjestu i važno je, od samog početka, da se beba osjeća sigurno dok istražuje svoju okolinu. No pokušajte svesti kontrolu i nadzor na minimum. Previše nadzora može spriječiti dječju spontanost i ograničiti mu samopouzdanje, što su važni elementi za kreativni um. Svakako, osigurajte svom mališanu kreativno okruženje ispunjeno materijalima koji će potaknuti razne maštovite igre i kreativno izražavanje (igračke kao što su kuhinjski pribor, autići itd. i drugi kreativni materijali primjereni njegovoj dobi).

Zapamtite, proces je važniji od krajnjeg rezultata. Neka dijete istražuje na svoj način i neka otkrije kvalitete predmeta koje drži kako bi otkrilo što još može učiniti s njim. Vi, kao roditelj, uživajte gledajući kako vaše dijete napreduje u spoznavanju svijeta oko sebe.

Tekst: Zvjezdana Bubnjar

Foto: Shutterstock