Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Fascinantne činjenice o glazbi i bebama

Vjerujemo da ste nebrojeno puta čuli da su prve tri najvažnije?! Upravo tako, mozak beba u tom peirodu ubrzano raste i razvija se te je važno da u tim prvim godinama ostvare svoj puni potencijal. Slušanje glazbe odličan je način ...

U trenutku rođenja, bebin mozak ima gotovo četvrtinu veličine mozga odrasle osobe. Tijekom prve tri godine života bebe, mozak značajno raste, polako sustižući veličinu koja će na kraju i ostati. Ova biološka činjenica može nam pomoći razumjeti zašto su prve godine toliko značajne da beba ostvari svoj puni potencijal. Čini se da je slušanje glazbe jedan od izvrsnih načina za to.

Mnogo je stvari koje mogu uvelike pridonijeti razvoju vaše bebe tijekom prve tri godine, potičući njezinu spoznaju i vještine stvaranjem odgovarajuće stimulativnog okruženja. Mnogi različiti podražaji mogu doprinijeti razvoju beba, ali nuditi glazbeno okruženje, pjevati pjesme i plesati u ritmovima, zasigurno je vrlo ugodan i učinkovit način proširenja vidika vaše bebe. Nedavna istraživanja provedena na temu glazbe pokazala su da glazba ima pozitivan učinak na sva ljudska bića općenito, a posebno na bebe i malu djecu

Otkrivanje Mozartovog efekta

Početkom devedesetih zanimljiva studija provedena u SAD-u uspostavila je 'teoriju Mozartovog efekta', što je dovelo do daljnjih istraživanja u području glazbe i beba. Studija je provedena na Sveučilištu u Kaliforniji, a proveli su je Rauscher, Shaw i Ky. Studente su podijelili u tri skupine: Prva grupa slušala je specifično klasično glazbeno djelo koje je skladao Mozart, druga grupa slušala je glazbu koja se ponavlja, a treća snimljene priče. Znanstvenici su uspjeli uspostaviti vezu između slušanja glazbe i prostornog vremenskog zaključivanja, a to je sposobnost razmišljanja o vremenu i prostoru. Pokazalo se da je slušanje glazbe zapravo dovelo do razvoja određenog područja mozga: područja zaduženog za orijentaciju i prostorno vremensko razmišljanje. Rezultati ove revolucionarne studije izazvali su burnu raspravu i utrli put mnogim drugim studijama koje su nastojale ispitati učinak različitih vrsta glazbe na različite ljudske kvalitete i razvoj mozga. Naravno, takve studije posebno su zanimale utjecaj glazbe na mozak u prve tri godine života; razdoblje kada se mozak najviše razvija i mijenja.

Percepcija glazbe

Sposobnost percipiranja glazbe prethodi sposobnosti percipiranja i razumijevanja jezika, Zapravo, percepcija glazbe je osnova za usvajanje jezika. Prema Perlovskom, postoji izravna veza između shvaćanja pojmova i emocija. Prvi koncept koji beba može shvatiti je majčino raspoloženje. Ona to čini slušajući ritam i visinu njezina govora; uči uspostaviti njezino raspoloženje i emocije kroz ton njezina glasa. Mnogo prije nego što beba bude sposobna razumjeti jezik, ona razumije glazbu koja je u samoj njezinoj srži.

Različite vrste glazbe

Bebe imaju razvijen sluh i mogu razlikovati veselu i tužnu glazbu. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Brigham Young u SAD-u, pokazalo je da su devetomjesečne bebe sposobne razlikovati veselu i tužnu glazbu na isti način na koji su znale razlikovati sretna i tužna lica. Bebe također mogu razlikovati različite glazbene instrumente. U studiji koja je održana na Sveučilištu McGil u Kanadi, istraživačica Beatriz Ilari pokazala je da osmomjesečne bebe mogu razlikovati različite Ravelove komade i klavirske recitale te glazbena djela koja svira cijeli orkestar. Osim toga, otkrila je da su se bebe sjećale glazbenih komada i znale razliku između njih samo dva tjedna nakon što su ih upoznali s glazbom. Ovo istraživanje pokazuje da je sposobnost beba da slušaju i razlikuju jako razvijena u vrlo ranoj fazi i da se mogu sjetiti svog glazbenog iskustva.

Sklad

Istraživanja su također otkrila da bebe manje vole disonantnu glazbu. U drugoj studiji, bebama su predstavljeni klasični glazbeni komadi (kao što je Bachov menuet) koji su snimljeni u dvije verzije: jedna skladna, a druga disonantna. Bebe su očito preferirale skladne verzije glazbenih komada.

Mnogi različiti podražaji mogu doprinijeti razvoju beba, ali nuditi glazbeno okruženje, pjevati pjesme i plesati u ritmovima, što je zasigurno vrlo ugodan i učinkovit način proširenja vidika vaše bebe.

Mnogi znanstvenici čvrsto vjeruju da glazba igra važnu ulogu u izgradnji emocionalnog temelja beba i pomaže im da steknu osjećaj samopouzdanja. Osim toga, glazba također može pomoći uspostaviti zdrav odnos između beba i njihovih roditelja. Roditelji i skrbnici diljem svijeta pjevaju djeci i smatraju da pjevanje i sviranje glazbe mogu pomoći smirivanju beba i jačanju veze uspostavljene između bebe i skrbnika.

Socijalne vještine

Glazba može potaknuti stvaranje društvenih odnosa i pomoći u razvoju društvenih vještina. Ljudi su jedini sisavci koji stvaraju glazbu. Čini se da je glazbena evolucijska osnova za mnoge istraživače prilična zagonetka. U mnogim kulturama glazba, kompozicija glazbe i kretanje uz zvukove glazbe, neodvojivi su dio života. Veliki značaj glazbe doveo je do pretpostavke da glazba igra važnu ulogu u pomaganju bebama i djeci u uspostavljanju društvenih odnosa. U jednom eksperimentu, koji potkrepljuje ovu pretpostavku, četverogodišnja djeca su imala izbor između različitih grupnih aktivnosti. Grupa koja se usredotočila na zajedničko pjevanje i ples bila je skupina u kojoj su znanstvenici vidjeli najopsežniju društvenu interakciju između djece.

Mašta

Glazbeni trening također može pomoći u razvoju mašte i sposobnosti vizualizacije zvuka.

Neuroimaging tehnike (tehnike koje oslikavaju strukturu/funkciju mozga) utvrdile su da je područje u korteksu koje je zaduženo za slušanje i dešifriranje glazbe, također zaduženo za maštu i vizualizaciju zvuka. U sklopu navedenog istraživanja, pojedinci su slušali glazbu, a nakon toga su zamoljeni da izvedu različite vježbe vizualizacije. Rezultati su bili jasni: oni koji su slušali glazbu bili su bolji u izvođenju vježbi vizualizacije zvuka. Međutim, čini se da nema razlike između skupina kada je riječ o vizualizaciji vida.

Iz ovih i drugih studija pokazalo se da je glazba važan element u razvoju beba. Glazbeno okruženje u prvim mjesecima i godinama bebinog života, može imati pozitivan učinak na emocionalni, a možda i kognitivni razvoj djeteta.

Tekst: Zvjezdana Bubnjar
Foto: Shutterstock 

Najnovije

Najpopularnije