Vrijeme je za pranje zubića i spavanje, ali vaš 11-godišnjak treba još samo 10 minuta da završi svoj YouTube video. Bacate pogled na sat i računate koliko će zapravo spavati. Znate da će ujutro biti mrzovoljan, ali umorni ste od svađa.
Zvuči poznato? U mnogim kućanstvima, rasprava o vremenu provedenom pred ekranom svake večeri postala je rutina. Želite da se vaše dijete opusti. Želite izbjeći slom živaca, ali također želite da se naspava koliko mu je potrebno, navodi Motherly.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Pediatrics sada sugerira da svakodnevne rasprave oko ekrana i vremena za spavanje može imati dublje posljedice nego što smo mislili. Previše vremena provedenog pred ekranom povezano je s lošijim mentalnim zdravljem, ali ova studija pokazuje nešto više - vrijeme provedeno pred ekranom može ometati san, a san igra ključnu ulogu u razvoju mozga vašeg djeteta.
Za predtinejdžere i djecu u ranoj adolescenciji, ta veza između sna i mozga mogla bi biti ključ za razumijevanje zašto više vremena provedenog pred ekranom danas može dovesti do više depresivnih simptoma u budućnosti.
Vrijeme provedeno pred ekranom, san i mozak vašeg djeteta
Novo istraživanje iz studije kognitivnog razvoja adolescentnog mozga (ABCD), najveće dugoročne studija razvoja mozga u SAD-u, nudi važne uvide u to kako su vrijeme provedeno pred ekranom, san i emocionalno zdravlje povezani.
U nedavnoj analizi više od 900 djece, istraživači su otkrili jasan lanac učinaka:
- više vremena provedenog pred ekranom u kasnom djetinjstvu (u dobi od 9 do 10 godina) povezano je s kraćim snom dvije godine kasnije
- kraći san povezan je s promjenama u bijeloj tvari mozga, posebno u cinguluma (snop vlakana bijele tvari) - ključnom dijelu mozga uključenom u regulaciju emocija
- te promjene u mozgu povezane su s više depresivnih simptoma u ranoj adolescenciji (u dobi od 11 do 13 godina).
Studija je koristila napredne tehnike snimanja (poput NODDI-ja, preciznijeg načina gledanja na bijelu tvar od tradicionalne magnetske rezonancije) kako bi otkrila ove suptilne, ali značajne promjene. Iako promjene ne znače nužno da će dijete razviti depresiju, one sugeriraju da bi nedostatak sna tijekom ključnih razvojnih godina mogao učiniti mozak osjetljivijim na probleme s emocionalnim zdravljem.
Ovo se nadovezuje na ranija istraživanja koja pokazuju da je san ključan za zdrav razvoj mozga, posebno tijekom puberteta kada mozak prolazi kroz masovne strukturne promjene.
Zašto je san važniji nego što mislite?
Ako ste ikada primijetili da mrzovoljan, neispavan tinejdžer postaje bolja osoba nakon dobrog noćnog odmora, shvaćate poveznicu. San utječe na raspoloženje u trenutku. Također igra dublju ulogu u tome kako se mozak adolescenata razvija tijekom vremena. Nova studija dodaje težinu sve većem broju istraživanja koja pokazuju da je san više od pukog nuspojave vremena provedenog pred ekranom, već je ključna veza između digitalnih navika i emocionalnog zdravlja.
Mozak se ne odmara dok djeca spavaju - on se gradi. Tijekom spavanja, posebno u adolescenciji, mozak naporno radi. Jača pamćenje, uravnotežuje hormone koji reguliraju raspoloženje i fino podešava veze između različitih područja mozga.
Bijela tvar je sustav ožičenja mozga
Jedan od moždanih sustava koji se oblikuje tijekom ovog razdoblja je bijela tvar - komunikacijska mreža koja pomaže da misli i emocije teku glatko. Ključni dio bijele tvari nazvan cingulum pomaže u regulaciji emocija povezivanjem područja odgovornih za osjećaje i samokontrolu.
Gubitak sna mijenja i strukturu mozga. Studija je otkrila da je manje sna povezano s manje organiziranom bijelom tvari u cingulumu. Ova vrsta neorganiziranosti može otežati emocionalnu regulaciju, povećavajući rizik od simptoma depresije.
Ovo nije bila samo teorija. Ove promjene jasno su se pokazale na snimkama mozga. A što je najviše doprinijelo tom gubitku sna? Više vremena pred ekranom.
Male promjene u navikama korištenja ekrana mogu zaštititi san i mentalno zdravlje
Ne morate voditi rat oko ekrana. Nekoliko malih, dosljednih promjena može uvelike pomoći u zaštiti sna vašeg djeteta i, kako istraživanje sugerira, njihove dugoročne emocionalne dobrobiti.
Isprobajte ove savjete utemeljene na znanosti:
- Postavite dosljednu vrijeme korištenja ekrana - Nastojte isključiti sve ekrane barem 30-60 minuta prije spavanja kako biste pomogli prirodnom porastu melatonina i lakšem usnivanju.
- Uklonite uređaje iz spavaće sobe - Držanje telefona, tableta i televizora izvan prostora za spavanje smanjuje korištenje kasno navečer i poboljšava kvalitetu sna.
- Stvorite rutinu opuštanja - Zamijenite vrijeme provedeno pred ekranom prije spavanja smirujućim aktivnostima, čitanjem, crtanjem, glazbom ili jednostavno čavrljanjem, kako biste pomogli mozgu da prijeđe na odmor.
- Budite fleksibilni, a ne savršeni - Dosljednost pobjeđuje stroga pravila. U redu je imati povremene iznimke, ono što je najvažnije je vaša cjelokupna rutina i ukupni san vašeg djeteta.
- Budite primjer zdravih navika - Djeca primjećuju što roditelji rade. Pokušajte se isključiti s njima navečer kako biste vrijeme bez ekrana koristili za povezivanje, a ne za kaznu.
Više vremena provedenog pred ekranom u djetinjstvu može dovesti do manje sna u adolescenciji, a taj gubitak sna može suptilno preoblikovati moždane veze povezane s emocionalnom regulacijom, povećavajući rizik od depresije.
Dakle, davanje prioriteta snu snažan je i praktičan način podrške mentalnom zdravlju vašeg djeteta. Ne morate u potpunosti zabraniti ekrane. Samo nekoliko promjena, poput vremena korištenja ekrana, bez uređaja u krevetu i stalnog vremena za spavanje, može napraviti stvarnu razliku.
