Stručnjaci diljem svijeta upozoravaju na zabrinjavajući trend - djevojčice sve češće ulaze u pubertet mnogo ranije nego što je uobičajeno. Čak i šestogodišnjakinje pokazuju znakove koji su do nedavno bili tipični za tinejdžere.
Priče iz stvarnog života
Jedna od takvih priča dolazi od majke Archane iz Indije, čija kći u šestoj godini pokazuje tjelesne promjene poput rasta grudi i pubičnih dlačica. Liječnici su potvrdili da hormoni djevojčice značajno odstupaju od prosjeka, a tijelo joj se razvija poput tinejdžerke od 14 ili 15 godina, piše BBC News Pidgin.
Što kažu stručnjaci?
Pedijatri i endokrinolozi ističu nekoliko mogućih uzroka preuranjenog puberteta:
- Izloženost kemikalijama i pesticidima
- Prehrana i pretilost
- Stres i stil života
Dr. Sushil Garud iz bolnice Motherhood u Puni naglašava da su danas promjene u razvoju djevojčica sve brže, dok Dr. Vaishakhi Rustegi upozorava da se kod dječaka također bilježi ubrzani razvoj pubične i facijalne dlakavosti.
Posljedice za djecu
Preuranjeni pubertet može biti izazovan: djeca se osjećaju različito od vršnjaka, izložena su psihosocijalnim problemima i hormonalnim poremećajima, što može utjecati na školu i socijalne interakcije.
Savjeti za roditelje
- Pratite razvoj djeteta – obratite pažnju na rani rast grudi, pubične dlake i druge znakove.
- Redoviti pregledi kod pedijatra – pravovremena procjena može spriječiti komplikacije.
- Zdrava prehrana i aktivan život – ograničite prerađenu hranu i potaknite kretanje.
- Izbjegavajte nepotrebnu izloženost kemikalijama
- Razgovarajte s djetetom – pružite emocionalnu podršku i razumijevanje.
Značajno spuštena dobna granica ulaska djevojčica u pubertet
Djevojčice danas u pubertet ulaze skoro godinu dana ranije nego što je to bilo prije 40 godina, pokazuje istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Kopenhagenu, koje je objavljeno u časopisu "JAMA Pediatrics”. Do takvog zaključka znanstvenici su došli proučavajući razvoj žljezdanog tkiva u dojkama djevojčica, što je, tvrde, jedan od ključnih pokazatelja početka puberteta. Došli su do zaključka kako se dobna granica ulaska u pubertet od 1970. do danas sustavno pomiče prema dolje: za 0,24 godine, odnosno za tri mjeseca svakih 10 godina.
Dr. Alexander Busch, jedan od autora istraživanja, rekao je kako on i njegov tim namjerno nisu uzeli uobičajeni indikator, prvu menstruaciju (menarhu), jer nije sasvim pouzdan. U istraživanju su korišteni podaci iz 38 studija u kojima je sudjelovalo više desetaka tisuća djevojčica diljem svijeta. Pokazalo se da razvoj žljezdanog tkiva dojke varira od kontinenta do kontinenta te da djevojčice ranije ulaze u pubertet u razvijenim zemljama. Između razvijenih i nerazvijenih zemalja razlika u dobi ulaska u pubertet je najmanje godinu dana. Konkretno, pokazalo se da u Europi djevojčice ulaze u pubertet između 9,8 i 10,8 godina života, u Americi između 8,8 i 10,3 godina, dok je u Africi dobna granica ulaska u pubertet između 10,1 i 13,2 godine.
Razlog sve ranijeg ulaska djevojčica u pubertet nije potvrđen, no pretpostavlja se da je raniji razvoj žljezdanog tkiva dojke povezan s indeksom tjelesne mase. Kao drugi mogući razlog autori istraživanja navode kemikalije u proizvodima za osobnu njegu. Naime, već su neka ranija istraživanja pokazala da su ženska djeca majki kojima su tijekom trudnoće u urinu utvrđene dvostruke razine dietil ftalata, koji se koristi u parfemima, i triklozana, koji je antibakterijsko sredstvo u određenim sapunima i pastama za zube, u pubertet ušla mjesec dana ranije no što je to uobičajeno.
Kad djeca u Hrvatskoj ulaze u pubertet? Prva menstruacija - oko 12,5 godina
Dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, specijalistica školske medicine i zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rekla je kako znanstvena istraživanja još od sredine 20. stoljeća ukazuju na navedeni trend. Osim ranijeg prosječnog početka puberteta, tzv. sekularni trend vidljiv je i u porastu prosječne visine i mase stanovništva, kroz također dulje razdoblje, pa su u prosjeku djeca viša, veće mase i ranije stupaju u pubertet od njihovih roditelja, a pogotovo od baka i djedova.
"Svatko tko se zapitao zašto su u zgradama koje su građene u prvoj polovici 20. stoljeća stepenice pliće i niže no što je to u građevinama novijeg datuma, odgovor može pronaći upravo u sekularnom trendu: ljudi su bili nižeg rasta pa su im više odgovarala takve stepenice“, kaže Pavić Šimetin. Dodaje kako je sekularni trend rezultat poboljšanja uvjeta života, zdravstvene zaštite i smanjenja problema gladi, a u posljednjim desetljećima povezuju se i s epidemijom debljine u dječjoj dobi.
U Hrvatskoj se kao srednja dob početka puberteta u djevojčica uzima dob od oko 10 godina. Prva sekundarna spolna oznaka koja se uočava obično je povećanje dojki, ali ponekad to može biti i pojava pubične dlakavosti, ili se pak one pojavljuju istodobno. Srednja dob pojave menarhe u nas je oko 12,5 godina.
U dječaka pubertet počinje kasnije pa je srednja dob početka pubertetskog razvoja dječaka u nas oko 12 godina, a prva sekundarna spolna oznaka je povećanje testisa.
Uz očite razlike, s obzirom na razvoj sekundarnih spolnih oznaka, međusobno se razlikuju i krivulje rasta u dječaka i djevojčica u pubertetu. Tako djevojčice dosežu oko 84% konačne visine u vrijeme kad im je koštana dob oko 10 godina, a daljnjih 23 do 38 centimetara dobiju tijekom puberteta. Oko 95% konačne visine dostignu kad im je koštana dob oko 13 godina. Maksimalna brzina rasta u djevojčica je u dobi od oko 12 godina, odnosno oko godinu i pol dana prije prve menstruacije. Nakon menarhe djevojčice obično narastu još samo 5 do 7 centimetara.
Dječaci oko 84% svoje konačne visine dostignu kad im je koštana dob oko 12 godina, a oko 95% konačne visine s koštanom dobi od oko 15 godina. Maksimalna brzina rasta u dječaka je u dobi od oko 14 godina, a tijekom 4–5 godina pubertetskog razvoja izrastu oko 28 centimetara.
Podatak o prvoj menstruaciji je iz Međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children - HBSC). U Hrvatskoj istraživanje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2018. godine. Kako navodi dr. sc. Dijana Mayer, voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ-a, na pitanje "Jesi li imala menstruaciju?“ potvrdno je odgovorilo 18% djevojčica u dobi od 11 godina, 79,7% djevojčica u dobi od 13 godina te 98,6% 15-godišnjakinja. Na pitanje "S koliko godina si dobila prvu menstruaciju?“ manje od 1% djevojčica odgovorilo je su da su prvu menstruaciju dobile s 9 godina (0,6%), dok je najviše djevojčica prvu menstruaciju dobilo s 12 godina (32,7%).
Naše sugovornice ističu kako ranije stupanje u pubertet dovodi do nesrazmjera između fizičke zrelosti i psihičke razvojne dobi koja ne prati fizičku zrelost.
"Dijete time može imati određenu nelagodu i neprihvaćanje svojeg tijela, sram i potištenost, pa čak i anksiozne i depresivne reakcije. Djeca koja ranije stupaju u pubertet mogu biti teže prihvaćena u grupi vršnjaka, izložena ruganju ili drugim oblicima vršnjačkog nasilja i odbacivanje. No to samo rizici a nikako ne i pravilo budući da viši rast i već tjelesna masa u grupi vršnjaka mogu biti i prednost“, rekla je Ivana Pavić Šimetin.
"Pubertet se smatra najvažnijim pokazateljem početka adolescencije i traje četiri do šest godina, no završava mnogo ranije od adolescencije. Pubertetske promjene mogu započeti vrlo rano, odnosno već u dobi od 7 godina za djevojčice. Mogu započeti i vrlo kasno, odnosno u dobi od 13 godina. Stoga je moguće da neko dijete prođe kroz pubertet prije no što on uopće započne kod nekog od njegovih vršnjaka“, istaknula je Dijana Mayer. Dodala je kako idealnog doba za ulazak u pubertet zapravo nema, a vremenu početka puberteta značajno pridonose različiti genetski i faktori okoline kao što su geni, prehrana i tjelovježba.
Raniji pubertet, raniji ulazak u menopauzu
Mnogi stručnjaci koji se bave proučavanjem hormona, a među njima je dr. med. Sanja Toljan, smatraju kako je glavni razlog sve ranijeg nastupanja puberteta (ali i menopauze, jer mnoge žene već s 30. ulaze u menopauzu!) interakcija između genetike, okoliša i endokrinih žlijezda.
"Činjenica je da, zahvaljujući industrijalizaciji, dolazi do polaganog ali značajnog porasta broja kemikalija koje dokazano pokazuju svoj efekt na ljudski endokrini sustav", pojašnjava dr. Toljan, autorica knjige "Čudesna moć hormona". Kemikalije koje imaju negativni efekt na endokrini sustav zovu se endokrini ometači. Efekt, pojašnjava dr. Toljan, ostvaruju na različite načine: tako da se vežu na određeni receptor na stanici, direktno djeluju na stanice ili imaju toksičan efekt na organe.
"Potencijalna uloga endokrinih omotača kod preranog puberteta uočena je još u ranim 90-im godinama 20. stoljeća, a kasnije je ustanovljena mnogim studijama i radovima na životinjama, ali i ljudima, što je dovelo do toga da su neke od tih kemikalija danas i zabranjene ili se upozorava na njihovo štetno djelovanje. U skupinu hormonskih ometača u pubertetu najznačajniji su fitoestrogeni, prirodni estrogeni, proizvodi za zaštitu bilja koji se upotrebljavaju u konvencionalnoj poljoprivredi, industrijske kemikalije i ftalati; svi vrlo prisutni u zemlji, zraku i vodi. Proizvodi su to koje upotrebljavamo za čišćenje kuće ili je riječ o svakodnevnoj kozmetici koju koristimo, a opasne su i plastične boce iz kojih svakodnevno pijemo", upozorava ova stručnjakinja.
I hrana koju svakodnevno jedemo "ometa" naše hormone? U prvom redu su to trans-masne kiseline, odnosno svi oni proizvodi koji u svojem sastavu imaju hidrogenizirane biljne trans-masti. Dakle, kekse, grickalice, gotove i polugotove proizvode..., trebali bismo zaobilaziti u širokom luku.
