Ako izbacite šećer kod svoje djece u prvih tisuću dana života, postavili ste temelj za cjeloživotno zdravlje, pokazalo je jedno istraživanje. Nažalost, danas smo svjedoci da većina djece gotovo svakodnevno jede slatkiše, a pedijatar dr. Saša Milićević je u emisiji "Jutro" na TV Prva objasnio zašto je važno baš tih prvih tisuću dana.
"Kad kažemo tisuću dana, ne računa se od rođenja, već od začeća. Dakle, računa se i tih devet mjeseci. Dakle, majka već može biti kriva tijekom trudnoće, da tako kažem. I ta je studija pokazala da doista tijekom tog razdoblja, tih prvih tisuću dana, naravno, plus-minus, puno znači ako dijete u tom razdoblju ne konzumira šećere. Naravno, mislimo na ove klasične šećere koje mi konzumiramo i koje majka konzumira kroz razne izazove. Smatra se da ona djeca koja u tom razdoblju ne konzumiraju šećer imaju 35 posto manju šansu za razvoj dijabetesa tipa 2, što je stvarno prilično značajno, i 20% manju šansu za razvoj hipertenzije", rekla je pedijatar i dodao:
"Šećer pojačava rizik za mnoge stvari, ne samo pretilost, a sam pretilost potiče cijeli niz bolesti. Čak je povezana i s lakšim bolestima. Drugo, za karijes će se stomatolozi zgroziti ako ponekad kažemo, mi pedijatri, ako dopustimo nešto slatko s vremena na vrijeme, međutim, kažu da dijete ne mora jesti ništa slatko dulje od nekoliko godina, osim, naravno, voća i stvari koje prirodno sadrže šećer i dijete će opet biti zdravo. Karijes nije samo bolest zuba, već može ući u krvne žile, limfni sustav i krvne žile, uzrokujući cijeli niz bolesti. Dakle, šećer spada uz brašno i uz sol u jednu od onih namirnica koje se smatraju zapravo opasnima. I o tome bismo trebali razmisliti, djeci se u toj dobi ne smije davati šećer, iako ga ljudi ponekad čak koriste kao mito. Hajde, ako si dobar, dobit ćeš čokoladu. I nekako je to povezano s djetinjstvom. Jednostavno ne mogu zamisliti djetinjstvo bez čokolade. Ali u svakom slučaju, ne treba pretjerivati. To znači da se nikada ne smije, ali ne smije postati navika koja će kasnije stvoriti ovisnost kod djeteta", objasnio je dr. Milićević.
Nutricionistica Branka Mirković istaknula je da, prema onome što vidi u praksi, trudnice sve više vode računa o prehrani u trudnoći.
"Svijest da je to zaista opasno sve je veća. Moje iskustvo je da majke obraćaju pažnju, ali moram reći i svi odrasli koji zapravo hrane djecu. Prije je bilo podmićivanje, ako si dobar dobit ćeš čokoladu i slično. Međutim, kako izbjeći šećere koji su nevidljivi? Recimo da znamo što je vidljivo, ali što je nevidljivo? U industrijski prerađenu hranu koja je puna šećera, da bi bila ukusna, dodaje se šećer, loše masnoće, sol... Na primjer, kečap, pun je šećera pa dijete morate naučiti. Djetetu je teže prihvatiti nove okuse, novu hranu, morate biti jako strpljivi i uporni, učiti nove okuse, davati im povremeno. I mogu vam reći da onda djeca stvarno osjete tu slatkoću i kada pojedu nešto što je intenzivno slatko, puno šećera, jednostavno to neće jesti", objasnila je Mirković.
Roditelji često odlučuju da do druge godine neće djeci uopće dati šećer osim onog prirodnog. Međutim, mnoge zanima što će se dogoditi kad probaju šećer.
"Prvo, šećer ne bi trebao biti kazna ili nagrada, nećeš dobiti čokoladu, nisi bio dobar ili hoćeš. Majke u tome puno griješe, na primjer, noću daju sokove ili slatke čajeve umjesto vode. Tako se dijete polako navikava na šećer, dijete postaje hiperaktivno ili puno spava, to su prvi simptomi. Ali ako naučite dijete da dobiva voće i povrće, ono ima ugljikohidrate. Mrkva je slatka pa morate polako učiti da postoje i druge vrste okusa. I izbjegavati industrijski prerađenu hranu, jer naravno ni emulgatori, ni aditivi, ni išta što se dodaje nije zdravo, to znači kuhanje, uzimanje cjelovitih namirnica, guste hrane, hranjive, kvalitetne i dijete će naučiti. Vjerujte mi, imam osobno iskustvo da moji unuci uopće ne piju sokove. Ali sada će u određenoj dobi piti svježe cijeđene, ali stvarno od voća", objasnila je Mirković.
Slatka hrana narušava imunitet djeteta
Dr Milićević objasnio je da hrana bogata šećerom može negativno utjecati na imunitet djeteta.
"To apsolutno može narušiti imunitet jer se dijete tako zasiti i onda jednostavno ništa ne treba, kaže, ne želi jesti. Naravno, kada pije sok bez prestanka, posebno noću, pije sokove, kaže, taj sok mu se najviše sviđa. Pa, ne možemo se baš prilagoditi djetetu, moramo ga naučiti, stvoriti navike. Prvo, tada je najvjerojatnije da će se stvoriti cirkularni karijes. Drugo, kada se morate odviknuti od šećera, to je jako teško, to je neka vrsta apstinencijske krize. Teško je odvojiti te ljude od šećera, to su krizne situacije jer šećer dovodi do lučenja dopamina, hormona sreće. Kada pojedemo nešto slatko, osjećamo se puno bolje. Drugo, znate onu poznatu rečenicu: 'Kupi nešto slatko' ili 'Ima li što slatko?' U kući ima toliko slatkih stvari, voća, na primjer, ali nekako nije to, dok ne pojedemo slatko. Naravno, ako čovjek nije ovisan o tome, nije to tragedija, naravno, ako dijete dođe na rođendan i mora probati tortu, nećemo sada biti toliko bezobrazni, ali ako netko toliko daje djeci, i ako svojim osobnim primjerom pokažu da im je nešto slatko uvijek nadohvat ruke, da, to stvarno može biti problem. Dakle, pokazalo se da čak ni imunološki sustav ne funkcionira kako treba i može se pojaviti cijeli niz čak i opasnih bolesti", objasnio je.
Učinci unosa šećera
Kada se mladi roditelji odluče potruditi zdavije hraniti svoje dijete i obitelj, često od starijih čuju: "Ma, dobro, nemojte pretjerivati, i vi ste jeli slatkiše i dobro vam je". Međutim, nutricionistica se s tim baš i ne slaže.
"Evo istine, ako jedu puno šećera, neće dobiti nutritivno visokokvalitetnu hranu koja je potrebna za razvoj. Hranu biramo prema okusu, ali prije svega hrana služi da nas hrani, naše stanice i da djeca rastu. Naravno, i mi odrasli se rehabilitiramo. Ali što još trebamo znati? Ako se šećer unese, minerali se uzimaju iz tijela. Dakle, dajete djetetu šećer, razina željeza pada, kosti su u problemima, imunitet je pogođen cinkom itd. Moramo dobro razmisliti kada dajemo, nagrađujemo li dijete ili stvarno utječemo na njega da oduzmemo od njegovog rasta, razvoja i zdravlja. Moramo biti svjesni toga", naglašava Mirković.
Kako odviknuti dijete od šećera?
Liječnik je istaknuo da nije lako odviknuti djecu od šećera, ali postoje neke metode koje mogu pomoći mališanima.
"Da, nije lako, ali najbolji način je osobnim primjerom. Tata ne može sjediti i jesti pitu od jabuka. Dakle, najbolji način je osobnim primjerom. Voće, povrće, oni već sadrže dovoljno. A što kažete, oni su skriveni u raznim stvarima, i što god kupujemo, svugdje ima šećera, negdje piše, negdje ne piše, negdje piše pod drugim različitim nazivima, i sirup, i... I onda već unosimo dovoljno. Dakle, moramo učiniti djetetu tu uslugu. Razumijete, rijetko će dijete kasnije kad odraste reći 'nisi mi dao čokoladu', reći će 'hvala' što ne jede puno. To nam zapravo ne treba, ne trebamo biti toliko strogi, onda će dijete jesti tajno. Ali moramo to ograničiti", objasnio je.
Pedijatar ističe da je šećer svuda oko nas te da ga ne možemo u potpunosti izbjeći, ali da si ne smijemo dopustiti da postanemo ovisni.
"Ne bismo trebali biti prestrogi sada, ali ne smijemo postati ovisni i stvarati kod djece osjećaj da je šećer najvažniji i da će sada pojesti taj ručak, samo da bi kasnije mogli pojesti nešto slatko. Voće je tu, povremeno nešto slatko, ali jednostavno moramo paziti na to jer sami sebi stvaramo problem. Već ima toliko stvari koje štete našem zdravlju. I možemo utjecati na taj šećer, ograničiti ga. Nije lako, ali se može. Mnoge stvari koje su zdrave nisu lake. Ali puno znače, posebno tih tisuću dana, ako izdržimo, učinit ćemo veliku uslugu svom potomstvu", objasnio je.
Zamjene za šećer
Svi znamo da šećer nije zdrav zato se mnogi odlučuju za zamjene.
"Ne treba djecu uopće navikavati na slatkiše. Znate, postoje studije koje bez obzira na te zamjene za šećer, one i dalje djeluju, inzulin djeluje, gušterača djeluje, tako da nismo ništa napravi. Ne treba se navikavati na te okuse. Zašto je to dobra poruka? Dobra poruka je kada negdje odete, nešto donesete djeci, kupite im neko voće. Znate kako, dođu i donesu hrpu slatkiša, i što ćete sad s njima...", zaključila je nutricionistica Mirković.
Izvor: Yumama
