Djeca uče komunikaciju i govor još dok su u maternici, čuju majčin glas i zvukove koji ih okružuju. Kada se rode, njihov je razvoj brz, a percepcijom obuhvaćaju puno više od onoga što možemo pretpostaviti.

Kako bi tako maleno dijete razvilo svoje govorno-jezične vještine, određeni uvjeti trebaju biti zadovoljeni, a to se odnosi prije svega na biološke, što znači da je uredan razvoj cjelokupne motorike govornih organa i slušne percepcije.

Potom, govorimo o psihološkim, koji se odnose na razvoj intelekta, i sociološkim uvjetima, odnosno utjecaju okoline. Ritam razvoja govora ovisi o više čimbenka: genetici, temperamentu djeteta, okolini i poticajima kojima je dijete okruženo.

Roditeljima je zadatak da od samog rođenja, svakodnevno i učestalo komuniciraju s djetetom, verbaliziraju mu sve što se oko njega događa ili sve planirane radnje (što slijedi) kako bi ono doživjelo i upoznalo svijet oko sebe.

Kako biste dijete potaknuli na komunikaciju i u njemu razvili želju i potrebu za komuniciranjem, trudite se da se ono osjeća uključeno u razgovor, odnosno da osjeti da ste s njime u interakciji i da uvažavate njegovu prisutnost.

Kako dijete od samih početaka osluškuje govor, glasove i zvukove oko sebe, roditelj mu treba biti uzoran model kako bi slušajući i oponašajući usvojilo govor.

Faze govora do 2. godine života!

Već prvi zvukovi koje novorođenče ispušta su određena vrsta komunikacije. Slušanjem i procesuiranjem dobivenih informacija, dijete se uči reproduciranju zvuka. Evo kako izgleda razvoj govora od rođenja pa do 2. godine.

Od 2 do 6 mjeseci Iako beba svoje potrebe uglavnom iskazuje plakanjem, početak je govora u gukanju i vokalnoj igri tijekom koje spontano proizvodi jednostavne vokalne zvukove, artikulacijski prilično neodređene.

Beba se u ovoj fazi razvoja okreće prema izvoru zvuka i svojim glasom izražava raspoloženje.

Od 6 do 12 mjeseci

U dobi od 6 mjeseci dijete počinje ponavljati iste slogove više puta ‘ma-ma’, ‘ta-ta’, počinje reagirati na svoje ime i na imena članova obitelji. Također, pokušava oponašati različite zvukove i služi se glasovima da privuče i zadrži pozornost: ponavlja iste slogove više puta, okreće se prema osobi koja govori. Kako se bliži godina dana, dijete prepoznaje riječi za neke predmete.

Od 12 do 18 mjeseci

Nakon navršenih 12 mjeseci beba počinje glasno brbljati i oponašati glasove odraslih te zvukove iz okoline, a raspolaže sa do 20 riječi, od kojih su prve obično dvosložne.

Od 18 do 24 mjeseca

Dijete počinje slagati prve rečenice, koje se najčešće sastoje od malog broja riječi, i sebe naziva imenom. Uglavnom u komunikaciji koristi do 50 riječi. Počinje formirati i pitanja koja se satoje od jedne ili dvije riječi.

Kako potaknuti razvoj govora?

Oponašajte! Dijete uči gledajući i slušajući, stoga je oponašanje zvukova predmeta, glasanja životinja idealno da bi i dijete naučilo oponašati, prvo jednostavne zvukove, a potom slogove i riječi.

Pričajte! Kad se brinete o higijeni djeteta ili ga presvlačite, pričajte djetetu sve što radite kako bi shvatilo da svaka radnja ima svoj naziv i kako biste kontinuirano bili u interakciji s djetetom. Imenujte predmete koje koristite vi ili dijete.

Mimika i gestikulacija! U komunikaciji s djetetom služite se getikulacijom i radite grimase.

Pjevajte i igrajte se glasom! Igrajte se jačinom svojeg glasa, izmijenjujte glasne i tihe riječi/rečenice. Vokalno se igrajte s djetetom izmenjujući različite vokalizacije. Pjevajte pjesmice ili brojalice uz pokret.

Čitajte! Odmalena djetetu pokazujte slikovnice, likove i predmete na fotografijama i imenujte ih ili oponašajte njihove zvukove/glasove.

Pojednostavnite rečenice! Koristite kratke i jednostavne rečenice u govoru. Pružite djetetu priliku da se izrazi do kraja, imajte strpljenja da dovrši misao. Dajte mu jednostavne naloge kako biste se uvjerili da vas razumije.

Igrajte se! Kroz igru ponavljajte pojedine nazive stvari koje želite da zapamti.  Potičite igre pretvaranja i oponašanja svakodnevnih aktivnosti.

Tekst: Sanja Matasić

Foto: Shutterstock