Infekcija rotavirusom zastupljena je među djecom u dobi od 6 mjeseci do 3. godine, a ljeti, zbog visokih temperatura, veća je opasnost od dehidracije i gubitka elektrolita, što može može biti prilično veliki izazov za dječji organizam. Naime, infekcija vrlo lako nastaje jer se virus nalazi u okolini, lako se prenosi, a zaraznost je visoka.

Kako se prenosi?

Put je prijenosa mnogostruk: kontaktom prljavih ruku (nakon doticaja sa stolicom ili kontaminiranim predmetima) i usta, ali i kapljično (zrakom). Na neopranim rukama virus može preživjeti nekoliko sati, a na kontaminiranim predmetima i u namirnicama i više dana.

Od kontakta s virusom do razvoja bolesti prođe od 12 sati do četiri dana. Bolest se obično javlja kao povraćanje i proljev s temperaturom, bolovima u trbuhu i manjkom apetita. Trajanje varira od četiri do 14 dana. Također varira i težina kliničke slike.

Stoga je iznimno važno paziti na higijenu ruku i odjeće, ali i svih površina i igračaka koje okružuju dijete kako bi se spriječilo širenje infekcije. Ipak, zbog visoke zaraznosti i mogućnosti kapljičnog prijenosa čak ni dobar standard i higijenska razina ne mogu potpuno iskorijeniti virus, pa se infekcija javlja i u razvijenim zemljama. Nakon bolesti imunost je kratkotrajna i nekompletna, pa se dijete može ponovno razboljeti.

Dok neki imaju blage simptome, drugi intenzivno povraćaju, imaju visoku temperaturu i puno proljevastih stolica, što može uzrokovati dehidraciju i poremećaj elektrolita. To je ujedno i najozbiljnija komplikacija, koja može biti tako teška da je nužna intravenska rehidracija kako bi se spriječio cirkulatorni kolaps te smrtni ishod, što je nažalost moguće. Prema statistikama, usprkos dostupnoj skrbi, u Europskoj uniji godišnje od rotavirusa umire oko 200 djece.

Najrizičnija za tešku kliničku sliku i dehidraciju upravo je dojenčad. Najmlađi ne samo da češće imaju intenzivnije simptome nego im se i brže poremeti ravnoteža vode i elektrolita. Stoga je u dojenačkoj dobi i najveći broj hospitalizacija.

Što DA, a što NE u njezi malog bolesnika?

Prvo i najvažnije je spriječiti dehidraciju pa je bez obzira na dob djeteta, važno povećati unos tekućine. Ako je rječ o dojenčadi, stavljajte ih što čeće na prsa, a starijoj djeci nudite čaj, i to po mogućnosti nezaslađen. Tekućinu je najbolje nuditi učestalo, u malim količinama, pogotovo ako dijete povraća.

Osim čaja od kamilice, koji je prva preporuka, od hrane se preporučuje obični dvopek, zasoljena nemasna teleća juha, zasoljena sluzava riža i sl.

Konzumirajući juhu, dijete nadoknađuje vodu i natrij, a škrob iz dvopeka ili riže u tankom se crijevu razgrađuje do glukoze koja pomaže apsorpciju natrija.

Kada se proljevaste stolice ‘smire’, djetetu možete ponuditi pire od jabuke, banana kuhanu tjeseninu i kuhano povrće

Tijekom crijevne viroze izbjegavajte mlijeko i mliječne proizvode, masnu ii prženu hranu, slatkiše i bilo kakve sokove jer otežavaju ionako poremećenu dječju probavu.

Rotavirusna infekcija je samoograničavajuća bolest, što znači da nema specifične terapije, osim dobre hidracije. Ipak, primjena probiotika pokazala se kao korisna mjera u skraćivanju dana bolesti i ublažavanju intenziteta zbog povoljnog učinka na crijevnu floru. Najboljima su se pokazali sojevi Lactobacillus rhamnosus GG i Saccharomyces boulardii.

Racecadotril (Hidrasec) jest antisekretorni lijek, odnedavno dostupan i u Hrvatskoj, koji također dobro djeluje na skraćivanje trajanja i težine proljeva te se prema novim preporukama može davati dopunski uz rehidraciju i probiotike.

Znakovi dehidracije!

* Koža kod dehidriranog djeteta postaje suha, lako se stvara nabor kože

* Javljaju se tamni podočnjaci i zašiljen nosić

* Velika fontanela je uvučena ispod razine okolnog koštanog tkiva

* Jezik je suh, kod jače dehidracije i obložen bjelkastim naslagama, lijepi se za nepce

* Ukupna količina urina je smanjena

* Urin je gust i intenzivno žute boje

* Akcija srca je ubrzana

* Puls je slabiji

* Dijete postaje mirno i pospano

A kada kod liječnika?

Liječniku, koji će procijeniti je li potrebna bolnička skrb i intravenska rehidracija, potrebno se javiti u sljedećim situacijama:

  • ako se pojave znakovi dehidracije
  • ako je riječ o djetetu mlađem od tri mjeseca
  • ako dijete uporno povraća te se tekućina ne može nadoknađivati na usta
  • ako ima velik broj obilnih stolica (više od osam dnevno)
  • ako ima neku kroničnu predležeću bolest koja ga čini rizičnijim (bubrežnu bolest, šećernu bolest i sl.)

Tekst: Sanja Matasić

Foto: Shutterstock