Odnos braće i sestara jedan je do prvih odnosa koji se stvaraju u djetinjstvu i jedan od najtrajnijih u životu, ali pokušajte to objasniti 7-godišnjaku i 5-godišnjakinji koji se svađaju oko iste igračke.

Dok ove svađe donose glavobolju roditeljima, studije su pokazale da rivalstvo između braće i sestara ima mnoge benefite – prije svega uči djecu vještinama pregovaranja, kompromisima i rješavanju konflikata.

Naravno, ne znači da bratsko-sestrinske trzavice donose samo dobrobit. Iste su studije pokazale ‘Ako se bratsko-sestrinsko rivalstvo nastavi i u odrasloj dobi, postojat će rizik od sukoba na financijskoj razini, razini odnosa, što zapravo dolazi umjesto natjecanja za roditeljsku pažnju u ranom djetinjstvu.’

Stoga, kako osigurati da se iz ovoga rivalstva dobiju samo benefiti, a da se pritom spriječe daljnji sukobi u odrasloj dobi?

Glavni je uzrok trzavica među braćom i sestrama osjećaj ugroženosti.

Vaša djeca zahtijevaju jednaki tretman. ‘Ono što je tipično za većinu bratsko-sestrinskih svađa jest da djeca osjećaju kako dobivaju nejednaku količinu pažnje, drukčiju težinu odgovornosti i različite disciplinske mjere’, rekla je Donna Housman, osnivačica i ravnateljica Housman Institute. Ako se dijete osjeća da mu je brat ili sestra izloženo posebnoj pažnji, a ako je ono ujedno podvrgnuto strožim kaznama, očekujte da će konflikti između njih biti sve izraženiji.

No dok djeca očekuju fer odnos, također ne žele da se prema njima ponašate unificirano, kao da su kopija jedno drugoga. Svako se dijete želi osjetiti posebno i jedinstveno, a dok razvijaju svoju individualnost, žele da roditelji prepoznaju njihove potrebe. Dr. Housman tvrdi: ‘Većina braće i sestara osjeća određenu dozu ljubomore i pojavljuje se želja za natjecanjem. Način na koji se roditelji s tim nose, ključ je toga koliko će duboko iću sukobi i koji će biti njihov intenzitet.’

Možda ste čuli da su braća i sestre s malom dobnom razlikom posebno natjecateljski nastrojena, ili da su djeca s većom razlikom u godinama izložena sukobima zbog toga što je starije dijete sebično u odnosu na mlađe jer je dugo bilo jedino u obitelji.

Iako izgledaju logično, ove tvrdnje nisu potkrijepljene znanstvenim studijama. Umjesto toga, svaka je obitelj ispunjena svojom dinamikom i odnosima te sukobi među djecom ovise o njihovim osobnostima. Djeca s malom razlikom u godinama mogu biti prijatelji, uživati u zajedničkoj igri, ali i obrnuto, mogu biti ljuti neprijatelji i stalno se svađati. Opet, djeca s većom razlikom u godinama mogu biti u odličnim odnosima.

Najčešće je sluačaj da rivalstvo s godinama slabi. Općenito, do odrasle dobi braća i sestre najčešće postaju prijatelji. Svako je dijete sposobno razviti jedinstveni odnos sa svakim roditeljem te je sposobno cijeniti svoju i tuđu individualnost.

Način na koji roditelji ostvaruju međusobni odnos, odnos sa svakim djetetom ponaosob, ali i odnos s vlastitim bratom ili sestrom, utjecat će na odnos djece u obitelji.

Budući da su odnosi odraslih osoba najčešće refleksija odnosa u djetinjstvu, važno je da roditelji uoče kakav je odnos između njihove djece te ih pokušaju usmjeravati prema zdravoj komunikaciji.

Kako biste smanjili intenzitet sukoba, izbjegavajte međusobno uspoređivanje djece. Takav način komunikacije stvara nepotrebno nadmetanje među djecom i čini da se oni osjećaju manje vrijednima. Roditelji ponekad na djecu lijepe etikete poput ‘sportaš’, ‘umjetnička duša’, ‘pametan’ i sl. Ne činite to! Djeca to mogu doživjeti kao da uvijek ističete kvalitete onog drugog djeteta, ali i da više pozornosti pridajete drugom djetetu.

Radije, djecu učite empatiji, ohrabrite ih da se zamisle na mjestu druge osobe. Na primjer, ‘Sjećaš se kad Sara nije dopustila da nosiš njezine hlače? Kako si se tada osjećala?’

Pronađite vrijeme za svako dijete posebno i posvetite mu se. Odvojite vrijeme i provedite ga sa svakim djetetom ponaosob. Tako ćete svakome od njih dati posebnu pažnju i stvoriti kvalitetniji odnos. Bavite se djetetovim omiljenim aktivnostima jer ćete mu tako dati do znanja da cijenite njegove interese i osobnost.

Tekst: Sanja Matasić

Foto: Shutterstock