Više od polovice osoba zaraženih koronavirusom staro je između 40 i 59 godina, dok je broj zaražene djece u svijetu vrlo malen. Nema niti jednog smrtnog slučaja među djecom, a oni mališani koji su se i razboljeli, imali su vrlo blage simptome. Niska učestalost obolijevanja djece liječnici objašnjavaju činjenicom da oni stariji od pet godina obično imaju imunitet spreman za borbu protiv virusa, uključujući, očito, i koronavirus, pa - čak i ako su zaraženi - imaju blaži oblik bolesti ili uopće ne pokazuju simptome. U Hrvatskoj je prema podacima HZJZ-a do sada troje oboljelih sa COVID-19 bolesti. Prvi je hrvatski državljanin koji se zarazio tijekom boravka u Italiji (Milano, pokrajina Lombardija). Drugi je njegov brat, dok se treći bolesnik zarazio tijekom boravka u Italiji (Parma). Najmlađa osoba oboljela od koronavirusa beba je rođena 2. siječnja u Wuhanu, epicentru zaraze koronavriusom. Kod majke je neposredno prije poroda utvrđena infekcija, koja se potvrdila i kod bebe već nekoliko sati nakon poroda.

Pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece zagrebačke Klinike "Dr. Fran Mihaljević", prof. dr. Goran Tešović, za Slobodnu Dalmaciju je rekao kako je opće poznato da postoje neki patogeni koji su kod djece bezazleni, a kod odraslih opasni po život, kao i obratno.
"Tipičan primjer za to je bakterija Bordetella pertussis koja uzrokuje hripavac. Od nje umiru samo djeca mlađa od šest mjeseci, a kad se odrasla osoba zarazi ona će sigurno preživjeti i imati tek blage simptome. Postoji još niz takvih primjera kod kojih je uzročnik kod djeteta teži i izaziva težu kliničku sliku bolesti. No, isto tako ima i onih suprotnih – recimo primjer infekcije virusom koji izaziva hemoragijsku, odnosno mišju groznicu. Ako se dijete zarazi s tim virusom imati će blagu kliničku sliku bolesti, malo povišenu temperaturu, otok limfnih čvorova i eventualno proljev. Kod odraslog čovjeka vrlo će lako doći do zatajenja bubrega i teške kliničke slike", pojasnio je prof. dr. Tešović.

Tekst: D. P.
Fotografija: Profimedia