Najkorisnija riba za mozak jest ona masna, koja živi u moru i hladnijim vodama. Sleđ, losos, skuša, tuna, srdelice i ostala plava riba sadrže tekuće kvalitetne masti koje im omogućuju specifičnu živahnost, a što su više tekuće te masti, bolje cirkuliraju krvlju i bolje se prilagođuju strukturi mozga. Plava riba osim toga najbogatija je omega 3 masnim kiselinama koje su nužne za pravilan razvoj i funkcioniranje mozga.

Pored zdravih masnoća riba je bogata i jodom odgovornim za pravilno funkcioniranje štitne žlijezde, a obiluje i kalijem, natrijem, kalcijem, magnezijem, fosforom, bakrom, željezom i ostalim mikroelementima koji sudjeluju u izgradnji i zaštiti tkiva.

Uvođenje ribe u kašice

S uvođenjem ribe (koja obiluje i bjelančevinama, vitaminima B3, B12, D i A te mineralima kalcijem, željezom, cinkom i kalijem) u jelovnik bebe možete početi od devetog ili desetog mjeseca života. Naravno, pojava alergije uvijek je moguća, kao i na niz drugih namirnica, te treba početi s vrlo malim količinama dva puta tjedno i promatrati reakciju djeteta. Osim u ribi, kvalitetne ćete masti naći i u ekstra djevičanskom maslinovu ulju (proizvedenom hladnim prešanjem), ali i u drugim uljima od sjemena, kao što su ulje suncokreta, kukuruza...

Nekad se rahitičnoj djeci davalo riblje ulje kojeobiluje vitaminom D, Omega-3 masnim kiselinama i mnogim drugim ljekovitim tvarima. Danas djeca ne moraju trpjeti njegov neugodan okus i miris jer se ono može nabaviti u kapsulama koje se rastvaraju tek u crijevui! Naravno, ako ste u prilici uvijek je bolje ponuditi obitelji svježu ribu i tako osigurati tijelu potrebne hranjive tvari, a kapsule se mogu ponuditi djetetu u slučaju da za to postoje indikacije i ako to preporuči pedijatar.

Foto: Thinkstock