U susjedstvu hara virus koji ide na pluća: Dječja infektologinja objašnjava koji su simptomi i za koga je najopasniji

Sezona je gripe i drugih respiratornih bolesti, a iz susjedne Srbije dolaze vijesti o punim čekaonicama zbog virusa koji je inače najopasniji za bebe. Ovaj virus odmah ide na pluća, a radi se o RSV - respiratornom sincicijskom virusu, pišu srpski mediji.

RSV je respiratorni sincicijski virus koji se prenosi kapljicama respiratornog sekreta i javlja se sezonski svake godine u zimskom razdoblju - od studenog do kraja ožujka. Infekcija ovim virusom javlja se u svim životnim dobima, ali je primoinfekcija (prva infekcija u životu) najteža, pa je većinom klinička slika u prvoj godini života i najteža, rekla nam je dr. sc. Lorna Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zavoda za infektivne bolesti djece te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Poznato je da preko 50% djece do navršene prve godine života preboli primoinfekciju RSV-om. Češće obolijeva nedonoščad, dojenčad mlađa od šest mjeseci, djeca s prirođenim srčanim greškama, djeca s kroničnom plućnom bolesti te djeca s T-staničnim imunodeficijencijama", kaže dr. sc. Lorna Stemberger Marić i objašnjava da su simptomi izraženi u dišnom sustavu.

RSV virus ide na pluća - koji su simptomi

privatna arhiva

Koji su simptomi RSV-a?

"Imaju širok spektar težine kliničke bolesti, od asimptomatskih infekcija ili obične prehlade (najčešće kod odraslih nakon čestih reinfekcija ovim virusom) do bronhiolitisa i virusnih pneumonija (upala pluća) koje mogu završiti i respiratornom insuficijencijom (stanje u kojem razina kisika u krvi postaje opasno niska odnosno razina ugljikova dioksida opasno visoka)", pojašnjava te dodaje da se kod novorođenčadi (posebice prerano rođene djece) infekcija može manifestirati apnejama (prestancima disanja).

Oko 50% svih respiratornih infekcija u dječjoj dobi uzrokovano je s RSV-om, od čega 90% svih bronhiolitisa, 40% pneumonija, 30% traheobronhitisa i 10% sindroma krupa.

Kako se RSV prenosi?

Radi se o klasičnom zimskom virusu koji se širi posebno u zatvorenom prostoru u kolektivima unutar obitelji, kaže pedijatrijska infektologinja. Infekcija RSV-om prenosi se izravnim kontaktom putem aerosola nakon kašljanja ili kihanja te putem kontaminiranih predmeta.

"Ulazna vrata u organizam domaćina su sluznica nosne šupljine i očne spojnice odakle se virus širi po čitavom dišnom sustavu. Također, moram istaknuti važnost RSV-a kao jednog od najčešćih virusnih uzročnika bolničkih (nozokomijalnih) infekcija zbog njegove visoke zaraznosti i dugotrajne sposobnosti preživljavanja, što značajno produljuje hospitalizaciju", naglašava.

Kada traje sezona RSV-a?

Klasična sezona RSV-a traje od studenog do početka travnja, dakle uključuje zimu te rano proljeće, a epidemija se javlja u dvogodišnjim ciklusima u Hrvatskoj, pri čemu nakon velike (zimske) epidemije za 14 mjeseci slijedi mala (proljetna) epidemija te nakon 8 mjeseci ponovno velika (zimska) epidemija.

Kako se RSV liječi?

U liječenju infekcija donjeg dišnog sustava uzrokovanih respiratornim sincicijskim virusom najvažnije je simptomatsko liječenje jer adekvatna i učinkovita etiološka terapija još ne postoji.

"Velike nade su se polagale u liječenje infekcije virustatskim lijekom ribavirinom, koji se pokazao povoljnim u ublažavanju simptoma i poboljšanju saturacije kisika, međutim istraživanja nisu pronašla definitivni dokaz o povoljnom učinku na konačan ishod bolesti. Zbog toga se ovaj lijek više ne preporučuje kao standardna terapija, a liječnicima je ostavljeno na izbor da ga primjenjuju u djece s brojnim komorbiditetima (dodatnim stanjima) i izrazito teškom upalom i tijekom bolesti", objašnjava naša sugovornica te dodaje da nažalost, iako su mnoge studije provođene, još uvijek nema definitivno učinkovitog lijeka za ovu virusnu infekciju.

Osnovne metode liječenja ove bolesti su agresivna aspiracija gustog sekreta koji "zakrčuje" dišne putove male djece uz suplementaciju kisikom ako je saturacija periferne krvi ispod 90%.

"Mi zapravo moramo pomoći bolesniku da prebrodi vrijeme u kojem virus ima svoju maksimalnu invazivnost i radi “najveću štetu”. Kod RSV-a je to uglavnom 5.-8.dan od početka simptoma), nakon čega počinje virus slabjeti i bolest regredira…", kaže.

Shutterstock

Komplikacije RSV-a

Kao i kod svih virusnih respiratornih infekcija, komplikacije moguće u vidu teške kliničke slike same virusne infekcije koja može dovesti do respiratorne insuficijencije i potrebe za mehaničkom ventilacijom ili u obliku sekundarnih bakterijskih infekcija koje se "nadovežu" zbog toga što RSV ošteti sluznicu respiratornog epitela i oslabi obrambene barijere.

Kako spriječiti zarazu?

Bolest se vrlo lako prenosi kapljicama respiratornih sekreta i jako je zarazna, a virus može dugo preživjeti na površinama izvan ljudskog tijela, stoga se zaraza teško može spriječiti, posebno u kolektivima (jaslicama i vrtićima). Starija djeca mogu iz kolektiva donijeti zarazu novorođenoj braći i sestrama (često u obliku za stariju djecu „obične prehlade!“).

"S obzirom na to da je kod njih bolest najteža, svakako bi bilo dobro pokušati spriječiti infekciju upravo u toj najranijoj životnoj dobi tako da starija djeca ne “donesu” iz vrtića svojoj novorođenoj braći i sestrama", upozorava pedijatrijska infektologinja.

"U profilaksi infekcije, kod djece koja su pod povećanim rizikom za razvoj težeg oblika bolesti, koristi se monoklonsko protutijelo palivizumab. Primjenjuje se intramuskularno, jednom mjesečno i bitno je naglasiti kako palivizumab ima samo profilaktički učinak, ali ne i terapeutski u već oboljelih pacijenata", objašnjava.

Indikacije za njegovu primjenu imaju upravo oni za koje se zna da imaju rizik za tešku infekciju, a to su dojenčad s bronhopulmonalnom displazijom, kongenitalnim srčanim greškama i kroničnim srčanim bolestima, nedonoščad rođena prije 32. tjedna gestacije, oni s kongenitalnim abnormalnosti dišnog sustava, neuromuskularnim bolestima, cističnom fibrozom, sindromom Down te imunokompromitirani pacijenti.

Može li se infekcija ponavljati u životu?

"Prilikom primoinfekcije dolazi do stvaranja protutijela, međutim zbog antigenske varijabilnosti virusa reinfekcije su česte, ali u znatno blažem obliku. Klinička prezentacija infekcije RSV-om najviše ovisi o dobi te se može prezentirati blažom infekcijom gornjeg dišnog sustava ili pak težim infekcijama donjeg dišnog sustava poput traheobronhitisa, bronhiolitisa ili pneumonije. Pritom će odrasle osobe, iako obolijevaju znatno rjeđe, razviti lakši klinički oblik bolesti u usporedbi s djecom", kaže dr.sc. Lorna Stemberger Marić.