Svaki roditelj se u nekom trenutku pitao što može učiniti da ga dijete više sluša i da se bolje ponaša. Ponekad se čini da nijedna metoda na uspijeva. Stručnjakinja za roditeljstvo Reem Raouda ističe da prijetnje posljedicama najčešće nisu od pomoći kad imate posla s bijesnim mališanima.
Ona je izdvojila pet fraza koje roditelji često koriste, a koje su razlog zašto ih djeca ne slušaju jer kod djece aktiviraju bori se ili bježi odgovor u tijelo. Dakle, ovo su rečenice koje ne trebate izgovarati djetetu ako želite da se bolje ponaša i da vas sluša:
1. Zato što ja tako kažem
Raouda ističe da ova fraza koju roditelji relativno često koriste zapravo prekida komunikaciju i uči djecu "slijepoj poslušnosti". Umjesto toga, trebate reći: "Znam da ti se ne sviđa ova odluka. Objasnit ću, a onda idemo dalje".
Ona je objasnila da korištenjem ovog drugačijeg pristupa i time ćete djetetu obrazložiti neku svoju odluku ili postavljenu granicu, dijete se osjeća poštovanije, a na taj način priznajete i njegove osjećaje. Također, izbjegavajte raspravu i pregovore, ali nametnite svoj autoritet na jedan smiren i razuman način.
2. Ako ne slušaš, izgubit ćeš XY
Oduzimanje privilegija nije najbolji način da ispravite neko dječje ponašanje, ističe stručnjakinja, dodajući da umjesto toga pokušate s ovim: "Kad budete spremni za (X specifično ponašanje), možemo napraviti (X željenu aktivnost)".
Raouda ističe da prijetnje posljedicama kod djece uključuju obrambene mehanizme, što samo dovodi do sukoba. S druge strane, ova rečenica koju ona predlaže sprječava da dođe do svađe, ali i dalje čvrsto držite postavljenu granicu.
3. Prestani plakati, sve je u redu
Raouda predlaže da djeci ne govorite rečenice poput: "Prestani plakati. Dobro si, sve je u redu". Umjesto toga, njezin svijet je da mališanu kažete: "Vidim da si stvarno uznemiren/a. Reci mi što se događa".
Ona ističe da nipošto ne treba odbaciti emocije djece jer ih to može naučiti da su njihova osjećaji "pogrešni" ili "previše" za neke ljude da ih podnesu. Dodaje da "neuvažavanje tj. poništavanja emocija dovodi do isključivanja", a kad se djeca osjećaju isključeno, vjerojatno se neće ponašati dobro. Zato treba uvijek saslušati dijete jer će to pomoći da se brže smiri i pomoći će u izgradnji povjerenja.
4. Koliko puta ti moram reći?
Umjesto da djeci sto puta ponavljate da nešto napravi, Raouda savjetuje da to preformulirate: "Pitala sam te o tome već nekoliko puta, pomozi mi da razumijem zašto ti je to toliko teško". Na ovaj način ćete potaknuti rješavanje problema umjesto okrivljavanja, a time će se brzo doći i do korijena problema.
5. Znaš ti bolje od toga
Na kraju, trebalo bi izbjegavati reći "znaš bolje od toga" ako možete, i umjesto toga pitate: "Nešto te trenutno sprječava da se pokažeš u najboljem svjetlu. Hajde razgovarati o tome". Ako djetetu uputite ovu učestalu rečenicu, znaš ti bolje od toga, ono će se vjerojatno osjećati posramljeno.
S druge strane, fraza koju Raouda predlaže pomiče ton s kazne na partnerstvo, prenosi The Sun.
Općenito, savjetnica za roditeljstvo ističe da je puno vjerojatnije da će djeca željeti lijepo se ponašati ako se osjećaju emocionalno sigurno i poštovano. Dodala je da se svaki inat promatrati kao "poziv na povezivanje" ili emocionalnu podršku, a roditelji bi trebali odgovori s empatijom i vodstvom, umjesto kontrolom.
