Pobijedite siječanjski blues

Najnovije statistike pokazuju da se depresija najčešće pojavljuje početkom kalendarske godine, dakle u siječnju i veljači. Naime, iako se blagdani smatraju razdobljem sreće, veselja i darivanja, neki se ljudi već polovinom prosinca počnu osjećati bezvoljno zbog usamljenosti, razdvojenosti od voljenih osoba, povećanog stresa te pretjerane komercijalizacije blagdana. Uza sve to, nakon Nove godine počnu stizati i računi – što oni vezani uz poklone koje smo kupili, što oni koji se tiču povećanog broja kilograma ili izostanka zabave te povratka u svakodnevnu rutinu. Ako tomu dodamo i smanjenu količinu sunca, koja je karakteristična za ovaj dio godine i evidentno utječe na loše raspoloženje, nije nimalo čudno što je većina ljudi početkom siječnja namrgođena i tužna.

Većina je ljudi tijekom zime lošije raspoložena, no neke hvata i prava depresija sa sljedećim simptomima:

• dugotrajna potištenost ili bezvoljnost,

• slabija koncentracija,

• gubitak energije,

• poremećaj spavanja, najčešće u vidu povećane potrebe za snom,

• smanjena druželjubivost, osjećaj osamljenosti i napuštenosti,

• smanjeni spolni nagon,

• pojačana želja za slatkim, osobito u večernjim satima.

Sumnjate li na depresiju, u svakom slučaju trebali biste se obratiti liječniku. U kombinaciji s psihoterapijskim tretmanom, osoba može bitno smanjiti navedene simptome ili ih u potpunosti otkloniti. Kod privremene potištenosti mogli biste se koristiti nekim tehnikama samopomoći koje su se pokazale djelotvornima.

Ono što kao stručnjaci smatramo bitnim navesti jest da je fenomen depresivnosti tijekom i nakon blagdana zapravo kratkotrajan i ne odnosi se na kliničku depresiju čije su posljedice dalekosežnije. S druge strane, dobra je vijest što svojim načinom života i razmišljanjima možemo izaći iz začaranog kruga depresije nakon blagdana. Kako?

Prvo i osnovno priznajući sami sebi da o nama ovisi kako ćemo se osjećati i ponašati te da gotovo uvijek imamo izbor. Najteže je pregrmjeti ovaj korak. Puno je lakše živjeti u posljedici, tj. uzroke za svoje stanje tražiti izvan sebe. Primjerice za loše raspoloženje kriv mi je tmuran dan, za višak kila krive su mi buhtle što stoje na stolu u uredu, za loš odnos uvijek je kriv onaj drugi...

Na jednoj radionici na kojoj radimo sa ženama koje žele postati vitke, a trenutno robuju višku kilograma, pričale smo upravo o tome. One najčešće traže uzrok izvan sebe. Nisu one krive što su pojele nešto što deblja. To je jednostavno jače od njih. Kada to slikovito opišemo, zvuči ovako: “Ušla sam u sobu, a buhtla je bila na stolu. Velika, debela, fina, punjena... Skočila je na mene. Ne bih ja! Opirala sam se svim snagama, ali ona je bila jača. Svladala me, srušila na pod i utrpala mi se u usta. Ne bih ja, ali ona je bila jača.”

Naravno, ovaj je scenarij poprilično smiješan. Jasno je da mi biramo. Mogu je pojesti, mogu pojesti jedan dio, mogu je zaobići, mogu izaći iz te sobe, mogu zamoliti nekoga da mi je makne ispred očiju, mogu je baciti u smeće, mogu odnijeti smeće da ne dođem u napast da je pojedem, mogu... Imam mnoge izbore. Samo je jedan od njih, pojesti buhtlu.

Živjeti u uzroku znači vjerovati da imamo sve konce u rukama, da život nije nešto što prolazi mimo nas, da smo aktivni sudionici koji mogu utjecati na većinu toga što se događa u našem životu. Naravno da postoje stvari i životni događaji na koje nemamo nikakva utjecaja (npr. gubitak posla zbog ekonomske krize), no opet postoji izbor što ćemo poduzeti u vezi s tim. Ako sam izgubila posao, mogu izabrati ostati doma i plakati nad svojom nesretnom sudbinom, a mogu se i aktivirati i početi tražiti posao, mogu potražiti podršku prijatelja i bliskih osoba ako mi treba mali poticaj. Bez obzira na ono što nas u životu snađe, uvijek možemo izabrati kako ćemo reagirati na tu situaciju i što ćemo poduzeti (ili ne poduzeti) u vezi s tim.

U kontekstu postblagdanske depresije, možemo odlučiti ove tmurne dane provesti u kinu s prijateljima, ili družeći se doma s dragim osobama, ili čitajući omiljene knjige ili... Svatko za sebe može pronaći nešto što ga veseli i što mu može fokus preusmjeriti na ugodu, zadovoljstvo. No da bismo to uspjeli, moramo uložiti mali napor vraćajući se u uzrok i aktivno tražeći ono što nam pomaže. Naravno da to nije lako i da je puno jednostavnije za vlastito neraspoloženje i jad okriviti političare, općenito stanje u zemlji, partnera, sudbinu, vremensku prognozu... No samim tim stavljamo se u poziciju gdje netko drugi ima kontrolu nad našim emocijama, gdje netko drugi utječe na naše postupke i ponašanje, što znači da nemamo baš puno izbora. Zar nije puno bolje imati izbora?

Naravno, naš model (živimo li u uzroku ili posljedici) upijat će i naša djeca. Gledajući nas, uče kako se ponašati. Hoće li u igri okriviti prijatelja ili će tražiti rješenje. Osim što smo im model, često potpuno nesvjesno podupiremo razvoj životnog stila u kojem će za svoj neuspjeh kriviti druge. Banalna situacija u kojoj to roditelji čine, u najboljoj namjeri, jest kada se dijete udari, a mama i tata da ga utješe lupe ono u što se udarilo i kažu: “Zločesti stol!”

Naravno da nije zločest stol ili neki drugi komad namještaja, činjenica je da dijete nije pazilo. Umjesto osvećivanja stolu, puno je bolje da dijete zagrlimo, poljubimo, utješimo ga mirno ga grleći, a kada se smiri uputimo ga da sljedeći put bude pažljivije. Na taj način smirit će se jer smo tu za njega, a i naučit će da je samo odgovorno za udarce u životu.

I za sam kraj neke ideje kako se izvući iz lošeg raspoloženja:

• Uvođenjem lagane i zdrave prehrane Preporučuje se jesti više manjih obroka dnevno.
• Vježbanjem Dobrodošao je bilo koji oblik fizičke aktivnosti. Vježbanjem se također luči “hormon sreće” te će to utjecati na sveukupno raspoloženje.
• Bavljenjem stvarima koje volite Hobiji, druženja s prijateljima, društvene igre, šetnje, izleti, čitanje, rješavanje križaljki, sanjkanje ili grudanje samo su neki od načina kako provoditi zimske dane i slobodno vrijeme.
• Opuštanjem na način koji vam odgovara (to mogu biti razne vrste meditacije, autogenog treninga, aktivnosti koje vas specifično dovode u stanje opuštenosti, za nekoga možda trening boksa).
• Iskorištavanjem sunčanih dana Provodite više vremena na svježem zraku.
• Izlaganjem svjetlu Kada je vani mračno i tmurno, upalite svjetla u svojoj kući umjesto da gledate televizor u polumraku.
• Promjenom fiziologije U trenucima kada vas obuzme loše raspoloženje, neki je put dovoljno promijeniti fiziologiju. Primjerice, sjedite za kompjuterom i obuzme vas malaksalost, loša vam je koncentracija i osjećate gubitak energije. Umjesto da se nastavite boriti s tim raspoloženjem, promijenite položaj. Ustanite, skuhajte kavu ili čaj, prošećite nakratko, napravite pet trbušnjaka, popijte vode, pročitajte neku zanimljivost na internetu ili u novinama, poslušajte dragu pjesmu, pogledajte kroz prozor... Na taj način nismo izgubili puno vremena, a prekinuli smo obrazac i izašli iz neželjenog stanja barem nakratko, što nam ipak daje dovoljno vremena kako bismo odlučili što dalje.
• Prisjećanjem na situaciju u kojoj ste se osjećali ugodno i opušteno Dovoljno je da se sjetite neke situacije u kojoj ste bili opušteni, sretni, zadovoljni, puni energije ili kako se god sada želite osjećati. Primijetit ćete kako fokus pažnje s lošeg raspoloženja prelazi na “dobra” sjećanja, što pridonosi promjeni trenutačnog raspoloženja.

Tekst: Jelena Vrsaljko, dipl. socijalni radnik, praktičar transakcijske analize i NLP trener i Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NLP trener. www.centarproventus.hr

Foto:Thinkstock