Između 40 i 70 % djece u Hrvatskoj ne zna plivati, upozorili su stručnjaci i institucije koje se bave javnim zdravljem i obrazovanjem na panel raspravi "Povratak obuke neplivača u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske", održane u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa.
Hrvatski Crveni križ organizirao je panel s ciljem pokretanja javnog dijaloga o potrebi sustavne i institucionalne provedbe obuke neplivača u osnovnim školama, održan u Nacionalnom i logističkom centru Hrvatskog Crvenog križa u Jelkovcu te je okupio ključne predstavnike relevantnih institucija, stručnjake i članove zainteresirane javnosti.
Panel je otvoren podsjećanjem na alarmantne podatke - u Hrvatskoj se između 2011. i 2020. godine utopilo 857 osoba, od čega 53 djece i mladih do 19 godina. Utapanje je, odmah nakon prometnih nesreća, drugi najčešći uzrok smrtnosti djece, a procjene govore da između 40 i 70 posto djece u Hrvatskoj ne zna plivati. Sudionici su naglasili da plivanje nije samo rekreativna vještina, nego temeljna životna potreba koja izravno utječe na sigurnost, zdravlje i razvoj djece. Najveći broj smrtnih slučajeva čine osobe starije od 65 godina.
Zna li vaše dijete plivati?
U panel raspravi izneseni su primjeri dobre prakse iz različitih dijelova Hrvatske poput Zagreba, Rijeke, Osječko-baranjske i Primorsko-goranske županije, gdje se već provode sustavni programi obuke neplivača. Također je istaknuto da je Slovenija pozitivan međunarodni primjer, s obzirom na to da je obuka plivanja u toj zemlji uključena u nacionalni pedagoški standard, čime se osigurava da svako dijete tijekom osnovne škole nauči plivati.
Svojim pitanjima u raspravi je sudjelovala i publika čime je dodatno obogaćen sadržaj panela. Rasprava je bila konstruktivna, stručna i poticajna, s naglaskom na potrebu hitnog i zajedničkog djelovanja.
Silvana Radovanović, voditeljica spasilačke službe pri Hrvatskom Crvenom križu, predstavila je aktivnosti koje provode kroz projekt "Sigurnost na vodi", piše HRT.
"Organiziramo obuke neplivača u suradnji s lokalnim zajednicama i plivačkim klubovima. Također, provodimo razne radionice i seminare kako bismo educirali javnost o važnosti znanja plivanja i prevenciji utapanja", rekla je.
Dobrobiti plivanja za djecu
Naglašavaju kako je plivanje vještina koju može savladati svatko, od najmlađih do najstarijih. "Kod djece, dokazano je da plivanje pozitivno utječe na tjelesni razvoj i mentalno zdravlje", rekla je prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., specijalist epidemiologije, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
"Plivanje poboljšava koordinaciju pokreta, jača kosti, pozitivno djeluje na srčano-žilni sustav i pluća.Mentalno zdravlje, djeca razvijaju samopouzdanje, uče samokontrolu i kroz igru i druženje savladavaju strah od vode. No plivanje nosi i odgovornost - briga o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti drugih", dodala je i naglasila je da se uvijek preporučuje plivati u paru.
Na kraju panela izneseni su sljedeći zaključci: plivanje mora postati univerzalna kompetencija i biti zakonski i programski obavezno uključeno u kurikulum. Za provedbu toga nužna je međuresorna suradnja svih nadležnih institucija. Svim učenicima mora biti omogućen jednak pristup, uključujući besplatnu obuku i organizirani prijevoz. Potrebna je dodatna edukacija kadra - certificiranih učitelja i trenera plivanja. Također, nužna je snažna javna kampanja usmjerena na podizanje svijesti građana o važnosti znanja plivanja i sigurnosti na vodi.
Najvažnije je da dijete ne razvije strah od vode
Na panelu se povela i praktična rasprava o pomagalima za učenje plivanja:
"Danas postoje različita pomagala, rukavići, leptirići, koluti, plivačke trake, kao i posebni prsluci koji pružaju sigurnost, ali djetetu ostavljaju slobodu pokreta. Najvažnije je da dijete ne razvije strah od vode, jer je upravo strah najveća prepreka", istaknula je Radolović. "Igra i druženje s vršnjacima ključni su za savladavanje straha i učenje kroz zabavu", istaknula je.
Što se tiče sigurnosti na plažama, brojke su sljedeće:
- Hrvatski Crveni križ je tijekom godina educirao oko 3 000 spasilaca.
- Trenutno je 180 plaža pod nadzorom spasilaca, a ove godine očekuje se da će ih biti preko 400.
Zapošljavanje spasilaca: nema zakonske obveze
"Hrvatski Crveni križ provodi edukaciju spasilaca, no njihovo zapošljavanje ovisi o odluci lokalnih zajednica i koncesionara. Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji zakonska regulativa kojom bi se obvezalo koncesionare da moraju imati spasioce na plažama", kazala je Radolović.
"U zemljama u regiji situacija je bolje uređena - primjerice u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Mi kaskamo. Međutim, i bez zakonske obveze, mnogi koncesionari zapošljavaju spasioce jer gosti to traže, a spasilac je važan dio sigurnosne i turističke ponude destinacije", zaključila je.
