Respiratorne infekcije su najčešće bolesti u pedijatrijskim ambulantama. Manifestiraju se curenjem nosa, kašljanjem i kihanjem, a ako su teže mogu biti popraćene i povišenom temperaturom.

Najčešće zahvaćaju gornje dišne putove (nos i grlo) i uho, a kod nekih se (što je dijete mlađe komplikacije su češće) mogu vrlo lako spustiti na donje dišne putove (bronhitisi, bronhiolitisi i upale pluća).

Najčešći uzročnik respiratornih infekcija u djece su virusi i to oko 250 sojeva od kojih su najčešći Rhino (30-35 % prehlada) i mnogi drugi, te danas sveprisutna Corona, a predstoji nam virus influenze - gripe.

Jesen i zima – najpogodnije vrijeme za respiratorne infekcije

Jesen i zima su najpogodnije vrijeme za širenje respiratornih infekcija, a za to ima nekoliko razloga.

Prvi je da su to prva hladnija godišnja doba kada se djeca lakše prehlade. Tijekom jeseni i zime u Hrvatskoj, prema podacima epidemiologa, svakog dana oboli 50 tisuća osoba. Daljnji je razlog oslabljeni imunitet djece, ali i odraslih u tom periodu.

Respiratornim infekcijama pridonosi pretežiti boravak u zatvorenim, slabo zračenim, pregrijanim prostorijama u kojima boravi veći broj ljudi gdje se infekcije lakše šire.

S obzirom na pandemiju koja već traje od početka 2020. godine, za očekivati je da se i dječjoj populaciji pojavljuje i virus Corone-sars cov 2.

Naime, odrasli se cjepe, ne doduše, onom dinamikom koja bi bila epidemiološki zadovoljavajuća, ali ipak se cjepe, dok za djecu do 12 godina cjepivo još nije registrirano. Vrtići i škole su mjesta u kojem su kontakti sa zaraženim neizbježni, pa tako sada osim svih ostalih virusa prisutne su i Covid infekcije.

Veliki broj djece ima blage simptome respiratorne ili enterovirusne infekcije (proljev i povraćanje) koje je bez testiranja vrlo teško razlikovati od Covida. Kod neke djece može doći do komplikacija. Neke od njih su zaista teške, pa djeca moraju liječiti u bolnici i još dugo kontrolirati, te biti na trajnoj terapiji.

Istina je da su sada epidemiološke mjere pojačane, higijena prostorija, zračenje prostorija, pranje ruku i ostalo, ali je ipak jako je puno djece bolesno i na pregledima i kontrolama u pedijatrijskim ordinacijama.

Djeca su zimi češće bolesna, posebno kada pohađaju dječje kolektive. Zašto?

Djeca imaju imunitet u razvoju, dakle još nezreo, te lakše i češće obole od bilo koje bolesti. U grupi djece, koja borave u istom prostoru duže vrijeme, virusi se iznimno brzo šire od jednog djeteta do drugog zbog bliskog kontakta i specifičnosti rane dječje dobi. Primjerice, mala djeca ne znaju puhati nos u maramicu, ne znaju staviti ruku na usta kad kišu i kašlju, predmete izmjenjuju međusobno, ne perući ruke između kontakta. Predmete ispituju stavljajući ih u usta.

Najnovija su istraživanja pokazala da je bolje kihati i kašljati u rukav košulje ili majice nego u dlan jer se na taj način lakše prenese infekcije. Dakle, dovoljno je rukovati se s prehlađenom osobom ili biti u istoj prostoriji u kojoj netko kašlje ili kiše, a u vrtićima je upravo takva situacija.

Pedijatrijske čekaonice u hladnijem period godine

Pedijatrijske čekaonice u periodu respiratornih infekcija (prehlada i gripa) treba maksimalno izbjegavati. To su mjesta gdje u jesen i zimi ima puno djece i roditelja od kojih je većina (i do 80 %) oboljela od respiratornih infekcija koje se šire kapljičnim putem, ali i lošim higijenskim navikama, te je velika vjerojatnost da će se vaše dijete ozbiljno razboljeti.

U jesen i zimi učestali su posjeti bolesne djece pedijatru. Tada su u svim pedijatrijskim ordinacijama velike gužve. U gužvama se roditelju ne može detaljno objasniti što sve treba učiniti. Zbog zabrinutosti roditelja, česti su i preventivni pregledi „da se ne bi razvilo...“. Tada djeca, koja i nisu jako bolesna, čekajući i boraveći u kontaktu s bolesnima, obole od težih bolesti zbog kojih nisu ni došla, a zbog kojih se ne može izbjeći antibiotik.

Ove pak godine, čak i prije prave jeseni u pedijatrijskim ordinacijama vlada neopisiva gužva. Jednim dijelom je to i zbog pojačanih epidemioloških mjera pri kojima vrtići i blaže simptome upućuju na pregled, ali i osim toga je veliki broj djece bolesno.

S obzirom na pandemiju je preporuka je da se roditelji naručuju, što više putem telefona ili mailova. Da se ne dolazi bez najave, te da u čekaonicama ne bude istovremeno više pacijenata. Prije ulaska se mjeri temperatura i dezinficiraju ruke.

Također se neke administrativne stvari, pri čemu nije nužan pregled djeteta trebaju obaviti online.

Kako se ponašati?

Poželjno je izbjegavati zatvorene, pregrijane prostore i prostore u kojima boravi više osoba. U vrtićima, školama, kinima, kazalištima i šoping centrima, bez obzira na to što pretpostavljamo da u njima borave samo zdrave osobe, sigurno ćemo naći i velik broj osoba koje su prehlađene, koje šmrcaju, kišu i kašlju, i na taj način kapljičnim putem šire viruse i bakterije.

Naravno, u čekaonicama pedijatrijskih ambulanti ili u bolnicama ta je vjerojatnost još veća jer za te prostore pouzdano znamo da ih posjećuju bolesni, i to puno bolesnih, osobito u jesen i zimi, kada su u tijeku respiratorne infekcije.

Infekcioznost, kontagioznost, tj. zaraznost u takvim prostorima je vrlo visoka. Ona iznosi gotovo 100% za prehladu, gripu, rota virus i vodene kozice.

Dakle, ako majka dovede dijete koje samo kašljuca i šmrca na pregled, jer je zabrinuta, nađe se u istom prostoru s oboljelom osobom, čak i kratko vrijeme, time ga je izložila mogućnosti dobivanja bolesti zbog koje će to dijete vrlo vjerojatno za kratko vrijeme dobiti temperaturu i ozbiljno se razboljeti.

Kada dijete treba odvesti pedijatru?

Vrlo je teško i osjetljivo roditelju savjetovati točan čas kada je nužno da njegovo dijete pregleda pedijatar jer su djeca različitog imuniteta, neka imaju kronične bolesti, neka su preboljela već ozbiljne komplikacije… Također treba uzeti u obzir i roditelje od kojih neki ne znaju pravilno reagirati u slučaju bolesti djeteta.

Osnovna sredstva za tretiranje prehlada ili gripe su kapi za nos, nazalni sprejevi, puno tekućine, mirovanje, izbjegavanje daljnjih kontakata s bolesnom populacijom (npr. vrtići ili pedijatrijske čekaonice) te izbjegavanje težih fizičkih napora.

Jako je važno da roditelj bude educiran što treba napraviti u slučaju prehlade, kako skinuti temperaturu svom djetetu, kako počistiti nosić i slično. Tako sam roditelj bude upoznat sa prevencijom, a zatim, u slučaju pojave simptoma, da pokuša neke početne faze bolesti sam riješiti. Vrlo je važno da se savjetuje s osobom koja ima iskustva, npr. u obitelji bakom, tetom, ili medicinskom sestrom, patronažnom sestrom, ljekarnikom ili pak samim pedijatrom.

Nije nužno da svako prehlađeno dijete pregleda pedijatar jer se kod većine djece koja nemaju temperaturu, a kašlju i kišu, ne može pregledom ustanoviti ništa više od prehlade ili viroze. Pa čak i kad dijete ima temperaturu koja traje kraće vrijeme, pedijatar nije u mogućnosti predvidjeti tijek bolesti.

Antibiotici koje neki roditelji očekuju za liječenje njihove djece,ne liječe virusne bolesti, osim toga oni mogu loše djelovati na probavni trakt, jetru, a doprinose i rezistenciji na sam lijek.

Dakle danas, dok pandemija još uvijek traje, po mogućnosti treba što manje dolaziti u pedijatrijske ordinacije, ako to nije nužno a sve što se može rješavati online.

Prevencija

Prehlada i gripu, u jesen i zimu gotovo da i ne možemo izbjeći jer smo društvena bića i moramo komunicirati s drugim osobama tj. djeca s djecom. Danas se teško izbjegne i Covid infekcija, jer je Corona virus prisutan u populaciji, te ako pacijent nije cijepljen može oboljeti i imati teške i trajne posljedice.

Ipak, zdravim načinom života (zdrava prehrana, boravak na svježem zraku), izbjegavanjem rizičnih mjesta (bolnice, pedijatrijske čekaonice) ako to zaista nije nužno, te kina, kazališta i dječjih rođendana tijekom epidemija gripe, te eventualno ako je moguće i vrtića u eri epidemija možemo mogućnost zaraze svesti na minimum i zaštititi sebe i svoje dijete.

Dodajte vitamine i probiotike u prehrani, a možete i cijepiti dijete protiv gripe.

Svakako pedijatar treba educirati roditelje svojih pacijenata te njima preporučiti cijepljenje, kako bi se i dijete na neki način zaštitilo.

Treba razmisliti o cijepljenju školske djece u dobi od 12 godina nadalje od Covid infekcije, jer je cjepivo protiv Covida registrirano za dob od 12 godina na dalje.

Mogućnosti cijepljenja

Za djecu ispod 12 godina starosti cijepivo protiv Covida nije registrirano te se ne preporuča. S druge strane moguće je cijepiti školsku djecu iznad 12 godina kako ne bi oboljela od Covid infekcije.

Djeca se mogu cijepiti protiv gripe. Gripa kod djece ne mora biti teška bolest, ali se katkad može komplicirati. Dobro je razmisliti i o ovogodišnjem cjepivu protiv gripe, jer postoji mogućnost kombinacije gripe i Covida u isto vrijeme, a od gripe se dijete može zaštititi. Osobito se cijepljenje preporuča djeci koja boluju od kroničnih bolesti. Za njih postoji i prošireni program cjepljenja koji uključuje i cjepivo protiv gripe. Djeca koja pohađaju kolektive, vrtiće i škole, više su izložena epidemijama u eri epidemije gripe pa je dobro zaštititi ih. Naime, kada jedno dijete u vrtiću ili školi oboli od gripe, najčešće obole sva.

Sama gripa se može i komplicirati te nakon nje organizam oslabi (padne imunitet) i pokupe se mnoge druge virusne ili bakterijske bolesti. Moguće su upale pluća, i uha nakon preboljele gripe, a ponekad dijete završi i u zaraznoj bolnici zbog teških komplikacija (meningitis, encefalitis).

Covid se kod djece također, može komplicirati s teškim oštećenjima srca, bubrega, jetre, te o svemu tome roditelj treba biti upoznat.

Tekst: mr. sc. dr. Giovana Armano, pedijatrica

Foto: Profimedia