Dojiti za vrijeme nove trudnoće ili kasnije nakon porođaja nastaviti dojiti oba djeteta pravi je emocionalni izazov za majku. Što zbog vlastitih dvojbi, što zbog dodatnog pritiska društva koje nastavak dojenja često promatra kao nepromišljeno i štetno za bebu u razvoju, majka se može naći u velikim dvojbama što napraviti posebice ako joj ginekolog izričito ne zabrani dojenje.

A svaka majka želi najbolje svojoj djeci što znači da je zabrinuta i za psihičku i tjelesnu dobrobit starijeg djeteta koje želi dojiti, ali istovremeno želi osigurati zdrav razvoj bebe u trbuhu i ne izgubiti kontakt s djetetom u kojem i sama uživa.

U odluci o nastavku dojenja, majke se za početak obično pitaju je li starije dijete spremno na prestanak dojenja, koliko mu je dojenje još uvijek potreba, a koliko navika. Odgovor na to pitanje će svakako ovisiti o starosti djeteta. Djeca ispod jedne godine starosti rijetko su sama spremna odvojiti se od prsa. Dijete starije od godine dana lakše će prihvatiti prestanak dojenja (ako to majka želi ili mora napraviti) uz mnogo utjehe, maženja i postupno odvajanje. No, za neku djecu je to prevelika i prestresna promjena i treba je odgoditi.

Prednost dojenja u trudnoći

Nastavi li majka s dojenjem u trudnoći ili poslije porođaja, starije dijete neće izgubiti svoje utočište - svoje mjesto na maminim prsima. Ona su izvor mlijeka, ali i utjehe, vrijeme za zbližavanje s majkom ili smirivanje napete situacije u trenucima straha i emocionalne zbunjenosti. Važno je da majčina prsa i dalje budu dostupna jer su ona ujedno i potvrda da je još uvijek jednako voljeno i da dolazak prinove ne mijenja majčinu ljubav prema njemu.

U principu nema zapreke da majka u trudnoći doji. Dojenjem neće oduzimati nerođenom djetetu važne hranjive tvari, naravno, pod pretpostavkom da pazi da se redovito i raznovrsno hrani, da prati porast težine starijeg djeteta i mnogo se odmara.

Briga za starije dijete

Zanimljiva je činjenica je da mnoga djeca sama odbijaju majčina prsa u 5. odnosno 6. mjesecu trudnoće jer tada često dolazi do snažnog smanjenja proizvodnje mlijeka ili se okus mlijeka promijeni. No, isto tako dijete može i nastaviti dojiti unatoč toj činjenici. Ako je dojeno dijete mlađe od godine dana, majka bi trebala pratiti porast njegove težine kako bi se uvjerila da dijete unatoč smanjenju količine mlijeka, dobiva potrebnu težinu te po potrebi pojača dohranu.

Moguće je čak i da dijete prestane sisati u tom razdoblju pa ponovno zatraži mamina prsa nakon rođenja nove bebe. Ako se to dogodi, prihvatite dijete jer dijete time ima potvrdu da je njegova majka još uvijek tu i da ga voli, usprkos novoj bebi koja je stigla. Svakako nije dobro ako pokušate odvojiti dijete od prsa naglo i na grub način, pogotovo ako ono na to nije spremno. Odvajanje od prsa mora biti postupno i nužno je samo ako vam to preporučuje vaš ginekolog.

A što s kontrakcijama?

Jedna od glavnih zapreka dojenju u trudnoći su i kontrakcije koje majke katkad osjećaju za vrijeme dojenja. Stimuliranje bradavica sisanjem ili diranjem izaziva lučenje oksitocina. Oksitocin potiče refleks otpuštanja mlijeka važan za dojenje, ali izaziva i lagane kontrakcije maternice.

Sve žene u principu tijekom dojenja imaju kontrakcije maternice koje su, međutim, u većine toliko slabe da ostaju nezamijećene. Istina je da se stimuliranjem bradavica u vrijeme termina porođaja može potaknuti otvaranje ušća maternice te, kad porođaj već krene, potaknuti učinkovitije trudove.

Poznato je i da nakon porođaja upravo rano dojenje posebice učinkovito podupire grčenje maternice, njezin povratak u veličinu prije trudnoće i samim time brži oporavak rodilje.

Znamo li sve te činjenice o stimulaciji bradavica nije teško zaključiti da dojenje u trudnoći zaista može izazvati preuranjene i neželjene trudove. Međutim, dostupni podaci o toj temi govore, da dojenje u trudnoći u principu nema negativnog utjecaja na rođenje zdravog djeteta što potvrđuju mnogi primjeri žena koje su dojile u trudnoći i rodile potpuno zdravu djecu u terminu.

Negativne pojave koje se mogu javiti, najčešće su povezane sa samom trudnoćom i njezinim tijekom koji nije uvijek onakav kakav očekujemo. Na njega u velikom dijelu utječu i same žene svojim životnim navikama, ponašanjem i tjelesnim osobitostima. No, zanimljivo je da većina žena tijekom dojenja ne osjaća nikakve kontrakcije kao što ne osjeća ni kontrakcije tijekom same trudnoće. Kod onih žena koje imaju snažne kontrakcije tijekom dojenja, grčevi brzo nestaju čim dijete prestane sisati. Kao i Braxton-Hicksonove kontrakcije, kontrakcije zbog stimulacije bradavica ne utječu negativno na trudnoću.

Koje su još moguće poteškoće dojenja u trudnoći?

  • Mnoge majke tijekom dojenja u trudnoći prolaze faze ozlijeđenih bradavica, smanjenja količine mlijeka dok njihove emocije i uvjerenost oko nastavka dojenja variraju od "za" prema "protiv" i natrag. Druge pak majke nemaju nijednu od nabrojenih poteškoća.
  • Zbog promjene hormona u trudnoći, bradavice mogu postati osjetljivije. Neke majke ne dožive takve senzacije dok ih druge imaju tijekom čitave trudnoće, a treće pak samo pred kraj trudnoće. Ta će osjetljivost nestati neposredno nakon porođaja. Možda će vam za smanjenje osjetljivosti pomoći promjene položaja dojenja, nježnije i pažljivije sisanje za koje ćete zamoliti dijete, kraći podoji. Za lakše dojenje također prije podoja rukom istisnite malo mlijeka iz dojki kako biste potaknuli nadolaženje mlijeka.
  • Možda ćete osjetiti umor u trudnoći, što je sasvim normalno, i to nema nikakve veze s dojenjem jer dojenje ne umara. Dapače, pruža vam vrijedne trenutke odmora i maženja s djetetom.
  • Sljedeća od zapreka dojenju mogao bi biti vaš trbuh koji je sve veći. Eksperimentirajte s položajem dojenja i dojite primjerice u položaju sa strane, ležeći ili kako god vaše dijete odluči. Ono će se već ionako samo postaviti u vama možda začuđujuće maštovite položaju.

Tekst: Ivona Šatrak

Foto: Thinkstock