POJEDNOSTAVNITE IM DJETINJSTVO: Naučite svoje mališane da uživaju u slobodnoj igri i sadašnjem trenutku

Roditelji se često pitaju je li njihov zadatak da stalno zabavljaju svoju djecu, obogaćuju im dane raznim aktivnostima i stimulacijama no djeca svojim ponašanjem uvijek iznova pokazuju da su tu kako bi nas usporili, zadržali u trenutku, okupali u strpljivosti i svakodnevne spore trenutke pretvorili u čaroliju. U kulturi koja slavi zauzetost, hrabrost je usporiti i predati se polaganosti. Djeca su naši najveći učitelji bivanja u trenutku, a na nama je da prepoznamo kada njima treba pauza i odmak od previše aktivnosti i podražaja. Mama Tracy Gillet, urednica bloga Raised good piše kako možemo svojoj djeci priuštiti što više jednostavnih i sporih trenutaka i tako sačuvati njihovo mentalno zdravlje.

Kad je manja gužva među igračkama, dijete nauči cijeniti ono što ima i bolje vidi prilike za maštovitu igru. Više istražuje, smišlja igre i razvija maštu.

Filtrirajte 'odrasle' informacije

Iako je dobro da dijete bude svjesno svijeta oko sebe, i u dobrom i u lošem, moramo biti svjesni da postoji granica do koje dijete može razumjeti i procesuirati određene teme. Ponekad mislimo da ih intenzivnim izlaganjem realnosti pripremamo za odrasli svijet, no to često ispadne kontraproduktivno i djetetu stvori traume.

Vijesti gledajte nakon što dijete ode na spavanje. Limitirajte teške razgovore koji uključuju vašu veliku brigu za neku situaciju pred djecom.

Radije ih uključite u one probleme koje mogu razumjeti i čijim rješenjima mogu doprinijeti. Jedan od takvih je i klimatska promjena. Od rane dobi djecu učite razvrstavanju otpada, reciklaži i zaštiti prirode. Zajedno možete čistiti plaže ili parkove od smeća, čitati slikovnice o ekologiji i razvijati mu zdravu svjesnost o tome.

Maknite se od ekrana

Djecu smatramo ovisnicima o ekranima, sve dok jednom i sami ne prigovore da se maknemo s mobitela. Tek tada shvatimo koliko vremena provodimo na mobitelu, mailu, društvenim mrežama, kad naša djeca primjećuju da nismo prisutni i zainteresirani za njih.

Uvedite jednostavna pravila za cijelu obitelj te ograničite korištenje ekrana nakon radnog vremena, vikendima i za vrijeme zajedničkog druženja. Tako će i vaše dijete manje tražiti ekrane jer ćete mu svojim primjerom pokazati koliko se toga zabavnog može raditi i bez ekrana.

Uvedite zanimljive rituale

Izađite u park ili šumu pa u košaricu sakupljajte kamenčiće zanimljivih oblika, otpale plodove sa stabala, lišće ili grančice. Potaknite djecu da istražuju prirodu i u njoj pronalaze inspiraciju za igru.

Otiđite s djetetom u kvartovsku knjižnicu, posudite priče i nakon toga sjednite na kakao ili čaj. Zajedno obavite kupnju na tržnici pa se nagradite sladoledom. Mali obiteljski rituali ostaju u sjećanju zauvijek.

Pojednostavnite ritam života

Autor knjige Simplicity Parenting, Kim John Payne, opisuje svakodnevni život kao pjesmu s visokim i niskim tonovima. U visoke tonove ubraja školu, sportske aktivnosti, glazbenu poduku, rođendanske proslave i sl. U niske tonove ubraja šetnje sa psom, sladoled s tatom ili igru s loptom u dvorištu.

Važno je da djeca imaju dovoljno niskih nota, odnosno opuštenih trenutaka u danu kako bi otpustila napetost i stres svakodnevnog života. Ovo je, također, i divan način za zbližavanje s djecom.

Oslobodite raspored

Kad djeca trče s jedne aktivnosti na drugu, a često na putu, u autu igraju igrice na mobitelu, njihov je mozak stalno stimuliran. Dijete koje nema dovoljno vremena za odmor ili dosadu, uvijek će tražiti neku vanjsku stimulaciju, aktivnost ili zabavu.

Neka vam vrijeme za slobodnu igru bude važnije od organiziranja raznih aktivnosti, jer slobodna igra razvija kreativnost, samopouzdanje i čini djecu sretnima.

Budite vani

Vrijeme provedeno vani s djecom nikad nije pogreška, bilo da ste u parku, šumi, na plaži ili šetate kvartom. Priroda pruža beskrajne mogućnosti za zdravu stimulaciju, kreativnost te izgradnju samopouzdanja.

Richard Louv, autor knjige Last Child in The Woods objašnjava kako manjak aktivnosti na otvorenom stvara veliki rizik za dječju pretilost, poremećaje pažnje i depresiju kod generacije koja je previše za ekranima.