Ne naziva se majčino mlijeko bez razloga tekućim zlatom. Naime, ono ima komponente koje jačaju bebin imunitet i aktivno odgovaraju na njezine potrebe. Možemo ga reći, kako je sastav majčina mlijeka 'živ' i pametno odgovara na potrebe u razvoju tako što se prilagođava.
1. Kako beba raste, tako se majčino mlijeko se mijenja
Netom nakon poroda dojke proizvode kolostrum, pomalo žućkaste boje i gušće teksture, prepun imunoloških komponenti koje štite vaše novorođenče. 'To je zapravo prvo cjepivo koje beba prima', objašnjava Taya Griffin, certificirana savjetnica za dojenje. Ona objašnjava jedan od glavnih pojačivača imuniteta koji se zove sekretorni imunoglobulin A (SIgA), a koji oblaže unutarnje organe i sluznicu probavnog, dišnog i reproduktivnog trakta. 'Ovaj spoj ne dopušta bakterijama i patogenima da uđu kroz crijeva, tako da štiti vašu bebu iznutra prema van', kaže Griffin. Kolostrum, koji ima manje nekih hranjivih tvari (kao što su laktoza i mast) od zrelog mlijeka, obiluje proteinima i kalijem te idealno odgovara potrebama tek rođene bebe.
Nakon beba dobije kroz kolostrum booster za jačanje imuniteta (i sredstvo za čišćenje crijeva od mekonija) u prva dva ili tri dana nakon poroda, vaše se mlijeko mijenja i količinski povećava. Riječ je o prijelaznome mlijeku, koje mamino tijelo proizvodi tri do sedam dana, a potom se ono postupno pretvara u zrelo mlijeko.
Tijekom cijele prve godine života beba dobiva zrelo mlijeko, ali ono se puno ne razlikuje od sastava kolostruma - i dalje ima ista svojstva, ali razrijeđena u većoj količini mlijeka.
Onoga trenutka kada dijete počinje unositi kalorije i potrebne nutrijente iz krute hrane, količina mlijeka koje mama proizvodi opada, a u sastavu su i dalje koncentrirane komponente koje jačaju imunitet.
'Mlijeko se proizvodi u manjim količinama jer bebe jedu i piju drugu hranu pa razvijaju više antitijela i veći sadržaj masti', kaže Attie Sandink, savjetnica za dojenje i medicinska sestra. No dodaje kako se svakako dojenje preporučuje i nakon druge godine života jer majčino mlijeko, uz veliki izbor krute hrane, jača djetetov imunološki sustav i pomaže zadovoljiti njegove prehrambene i emocionalne potrebe.
2. Sastav mlijeka se mijenja tijekom skoka u razvoju i bolesti
Iako je sastav zreloga mlijeka tijekom prve godine djetetova života uglavnom stabilan što se tiče omjera proteina, masti i šećera, na mikrorazini ipak dolazi nekih promjena koje su uvjetovane majčinom prehranom, bakterijama i virusima u okolišu i bebinim trenutnim zdravstvenim potrebama.
Na primjer, ako beba ima skok u razvoju, ona će nekoliko dana zaredom tražiti češće podoje, a time će se sadržaj masti u mlijeku. Majčino mlijeko također se može promijeniti kada je beba bolesna ili je majka izložena bolesti. Zapravo, znanstvenici smatraju da kada je beba bolesna, ona kroz svoju slinu šalje signal majčinom tijelu da proizvodi više mlijeka s antitijelima specifičnima za tu bolest. Čarobno, zar ne?
Slično tomu, ako je majka izložena virusu, proizvest će antitijela koja će se prenijeti na bebu kako bi je zaštitila.
3. Mlijeko se mijenja iz dana u noć
Postoje promjene povezane i s cirkadijalnim ritmom. Primijećeno je da se tijekom ranojutarnjih sati proizvodi veća količina i da je brži protok majčinog mlijeka. Mlijeko koje se proizvodi krajem dana u svome sastavu ima i hormona melatonina koji pomaže lakšem usnivanju i dužem spavanju.
4. Majčino mlijeko se mijenja tijekom podoja
Mlijeko na početku hranjenja naziva se prednje mlijeko i vodenastije je od onoga pretkraj dojenja, koje je masnije. Masnoća se postupno povećava tijekom podoja, ali to ne znači da je zadnje mlijeko bolje od prvoga.
5. Mijenja boju
Postoji širok raspon boja majčinoga mlijeka, od plavkaste, žute, krem pa i narančaste. Sve ove nijanse su prihvatljive i dobre za bebu, ali ako je mlijeko crvenasto ili boje hrđe, može ukazivati na krv u mlijeku zbog oštećenih bradavica ili drugih oštećenja u dojkama.
6. Mijenja i okus
Hrana koju jedete može promijeniti okus vašega mlijeka, a neki okusi traju dulje od drugih. Prema studiji iz 2008. u časopisu Physiology and Behavior, okus mentola traje najduže, dok se okus banane osjeća još samo sat vremena nakon što ju je mama pojela. Studija iz 2001. objavljena u časopisu Pediatrics pokazala je da su bebe čije su majke pile sok od mrkve tijekom dojenja više voljele žitarice s okusom mrkve u odnosu na obične žitarice. Učinak hrane na majčino mlijeko može utjecati i na druga osjetila. Studija iz 2016. u časopisu Metabolites otkrila je da je konzumiranje sirovog češnjaka promijenilo miris majčinog mlijeka kod nekih ispitanica.