Dohrana podrazumijeva svu ostalu hranu koja se daje dojenčetu, a nije majčino mlijeko ili dojenačka formula. Ako je dojenče urednog rasta i razvoja, dobro napreduje na tjelesnoj težini, optimalno vrijeme za uvođenje novih namirnica je vremenski raspon između 5. i 6. mjeseca života.
Postepenim uvođenjem namirnica tako da se daje po jedna nova svaki 3. dan, do navršene prve godine dijete bi trebalo imati na izbor gotovo sve namirnice.
Izuzetak čine kravlje mlijeko i med. Kravlje mlijeko se može davati u manjim količinama kao dio kašica, ali prije prve godine života nikako ne može biti zamjena za majčino mlijeko ili dojenačku formulu. Med se bebama ne daje prije zbog mogućnosti kontaminacije sporama bakterije Clostridium botulinum.
Kada uvoditi namirnice koje su alergeni?
Nema strogog pravila i rasporeda pri uvođenju dohrane, no preporuka je čim prije uvesti hranu bogatu željezom. Suprotno prijašnjim preporukama o odgodi uvođenja namirnica koje su potencijalno češći alergeni (jaja, gluten, soja, riba, orašasto voće..), znanstvenim istraživanjima nisu nađena opravdavanja za isto, štoviše ranijim kontaktom s potencijalnim alergenim vjerojatnije je da se smanjuje mogućnost nastanka alergije. Ako u obitelji postoji anamneza alergije na hranu, navedene namirnice ponudite odvojeno od ostalih i u manjim količinama da bi vidjeli kako ih dijete podnosi.
Kod izbora namirnica važna je njihova kvaliteta, birajte sezonski lokalne namirnice iz organskog uzgoja, svježe, lakše probavljive. Tako spremljeni obrok od svježih namirnica može se čuvati u hladnjaku do 48 sati. Tekstura hrane s kojom se započinje dohrana je prvo glatka (fino miksana), potom zrnata pa sve do sitno rezana hrana.
Treba li bebi soliti hranu i što kad odbija određene namirnice?
Krutu hranu ponudite djetetu kada počne samostalno sjediti, pokazuje interes i samo dohvaća ponuđene namirnice. Sukladno s uvođenjem dohrane smanjuje se broj mliječnih obroka i onda se kao glavno piće daje voda. Izbjegavajte sokove jer stvaraju brzi osjećaj sitosti, a time će dijete imati manje interesa za glavne obroke.
Sva hrana pripremljena za dojenče treba biti bez soli, začina i zaslađivača. Posebno je naglasak na soljenju hrane, ali i slatkom, odgodite koliko god je duže moguće jer se navika za slano i slatko stječe rano u životu. Ako dijete odbija određenu namirnicu, znajte da je to proces koji traži strpljenje i kod neke djece prihvaćanje novih tekstura i okusa zahtijeva upornost. Ponekad je potrebno ponuditi istu namirnicu i više od 10 puta. Kako bi osigurali potrebne makro i mikronutrijente bitne za rast i razvoj, važno je do prve godine života uvesti, a potom i dalje nastaviti raznovrsnu prehranu svim vrstama namirnica od žitarica, voća, povrća, mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina, ribe i jaja.
Najčešći problemi kod dohrane - bljuckanje, povraćanje, problemi sa stolicom
U prvoj godini događa se brzi rast i razvoj, a antropometrijskim mjerenjem objektivno pratimo te promjene. Očekivano je za dojenče u dobi od 6 mjeseci da udvostruči, a u dobi od godine dana utrostruči svoju težinu. Tako brzi napredak često je popraćen raznim simptomima od strane probavnog sustava u vidu bljuckanja, povraćanja, učestalih stolica, a ponekad i opstipacijom.
Bljuckanjem dojenče izbaci malu količinu obroka, uglavnom tijekom hranjenja ili neposredno nakon. Povraćanje je izbacivanje većeg volumena obroka i javlja se u do 40% dojenčadi nakon 2. tjedna života. Ako dojenče dobro napreduje najčešće je u podlozi gastroezofagealni refluks, fiziološka pojava do prve godine života. Kako bi umanjili povraćanje, savjetuje se zgušnjavanje mlijeka s rižinom sluzi ili hranjenje antirefluksnim dojenačkim formulama ( s oznakom AR). Dodatno, nakon obroka preporučuje se uspravni položaj barem pola sata, a u ležećem položaju uzglavlje podignuto za 30% ili položaj na desnom boku.
Učestalost i izgled stolica kod dojenčadi jako varira. Kao i kod ostalih simptoma od strane probavnog trakta, tako je i ovdje važno znati da ako dojenče uredno napreduje na tjelesnoj težini, ima pastozne zlatno-žute stolice, bez primjesa krvi i nema drugih tegoba, načelno nema razloga za uzbunu.
Dojenačke kolike su još jedan česti povod za odlazak pedijatru. Očituju se epizodama plača, nemira, iritabilnosti u trajanju tri ili više sata, najmanje tri dana u tjednu, najmanje tjedan dana. Pri tome dojenče je urednog psihomotornog razvoja, napreduje na tjelesnoj težini i nema kako kliničkih, tako ni biokemijskih odstupanja. Što je točno u podlozi kolika nije poznato, povezuje se s nezrelosti i dismotilitetom crijeva, a i s međusobnim odnosom majke i djeteta i temperamentom. Na prvom mjestu važno je kliničkim pregledom utvrditi da ne postoje upozoravajući simptomi i znakovi bolesti, a potom savjetovati roditelje oko daljnjeg postupanja.
Osim ovih bezopasnih pojava, uzroci promjena u ponašanju, funkcijama i navikama kod vašeg djeteta mogu biti i razna druga stanja koja zahtijevaju određene intervencije stoga u situacijama koje vam stvaraju zabrinutost uvijek se savjetujte s pedijatrom.