Vjerojatno ste se barem jednom mjesečno, potaknuti općom devalvacijom svih vrijednosti u našem društvu i gledajući što se zbiva oko vas, pomislili da ste odlaskom u glazbenu školu ili na likovnu grupu u djetinjstvu samo gubili dragocjeno vrijeme. Učini vam se ponekad, zar ne, da ste više mogli postići da ste gledali tv, igrali igrice ili pak listali tinejdžerske časopise. Nekoć su ovakve aktivnosti značile puno više od ispunjavanja slobodnog vremena i jedne od manira finog građanskog odgoja, a danas se sve manji broj djece upisuje u glazbene škole, na likovne i lutkarske radionice ili pak glumački studio. Razlozi su brojni, ali se kriju ponajviše u tome da su beskorisne ili nemaju previše smisla. No, istraživanja govore da nije tako.

Studija Sveučilišta Michigan u Americi pokazuje da osobe koje su uspješne u svome poslu, kao i primjerice one koje su vizionari u svojoj struci ili su pak patentirale neke izume, bile su kao djeca osam puta više od svojih vršnjaka angažirane u umjetničkim aktivnostima tijekom školovanja. Znanstvenici su otkrili da je čak 93 posto uspješnih ljudi koje su uzeli kao uzorak išlo u djetinjstvu i adolescenciji na satove glume i pisanja, kreativne radionice ili glazbene škole i sviralo neki instrument.

Ovi rezultati dali su znanstvenicima za pravo da zaključe kako umjetničke aktivnosti u doba našeg odrastanja itekako imaju smisla, jer formiraju naše kreativno mišljenje, pomažu nam ne samo u školi jer razvijaju naše radne navike, maštu i kreativnost, nego i kasnije, na poslu, kada trebamo rješavati probleme ili kreirati i implementirati novu poslovnu strategiju.

Tekst: I.Ć.

Foto: Profimedia