Zbog izrečenih mjera izolacije i samoizolacije dijelu učenika i nastavnika, a na temelju preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, zagrebačka XV. gimnazija, poznatija kao MIOC, od danas će, pa sve do 27. listopada, nastavu održavati prema C modelu, tj. online. Time je ova zagrebačka gimnazija prva koja je završila u potpunom "lockdownu" u ovoj školskoj godini. Kako navode na Internetskim stranicama škole, online nastava izvodit će se u realnom vremenu prema postojećem rasporedu putem video konferencijskih alata i sustava Loomen.

Tek trećina učitelja tijekom ‘lockdowna’ u prošloj je nastavnoj godini online nastavu održavala uživo. Većina je s učenicima komunicirala putem aplikacija na mobitelu i e-maila, a čak dvije trećine učitelja nezadovoljno je kvalitetom nastave na daljinu. Iako su svi sretni što je nastava u ovoj školskoj godini započela u učionicama, izvjesno je da će većina škola, prije ili kasnije, završiti u (samo)izolaciji, jer koronavirus za sada ne posustaje. Stoga nije naodmet ponoviti kako motivirati djecu na učenje u online školi.

"Školsko zvono ili žamor razrednih kolega u kućnoj atmosferi su zamijenili različiti zvukovi, poput razgovora ukućana, telefonskih razgovora s poznanicima, zveckanja posuđa dok se priprema hrana, zvuka usisavača, perilice za rublje ili miksera i slično. Važno je stoga potruditi se reorganizirati dnevne rutine i uobičajene kućne rasporede. Također, za vrijeme trajanja nastave dobro je da ukućani obavljaju svoje pozive u drugoj prostoriji ili, ako to nije moguće, da ih odgode za kasnije", kazali su za Roditelje.hr stručnjaci Hrabrog telefona.

Važno je znati da, iako se propušteni sadržaj može nadoknaditi na internetu kasnije tog dana, preporuka je da se, u slučaju da se učitelji ne javljaju uživo, odredi jedan fiksan termin za školu kako bi dijete steklo dojam o strukturi dana i predvidljivosti što doprinosi osjećaju sigurnosti, te kako bi i dalje imalo podijeljeno vrijeme za školske obaveze. U redu je dopustiti djetetu da se malo prošeće, razgiba i zadovolji svoje osnovne potrebe, ali kako i u svemu, tako i u takvim situacijama nužno je postaviti neka pravila i granice i onda ih se držati, a na kraju učenja zajedno s djetetom osvrnuti se na poštivanje uspostavljenih pravila i pohvaliti dijete ako se držalo dogovora.

Važno je spomenuti da je djeci do sada tv/računalo predstavljalo vrijeme zabave i opuštenosti. To je između ostaloga jedan od načina kako provode svoje slobodno vrijeme, bilo da gledaju crtiće, igraju neku igru, slušaju dječje pjesme i sl. To znači da djeca povezuju medije s ugodom i opuštenim stanjem pa je moguće da sada postoji određena doza zbunjenosti zbog obaveza koje imaju na navedenim medijima. Stoga je važno s djecom unaprijed obaviti razgovor i objasniti im da je u ovom trenutku televizor zamjena za školu i da, kao što moraju na satu u školi biti prisutni i slušati učiteljicu, isto tako vrijedi sada ispred televizora. Ako ste u mogućnosti, organizirajte da imaju svoj radni stol i stolicu ispred televizora kako bi imali dojam kao da su u školi. Također, kako bi se promjene svele na minimum, djeci bi moglo pomoći poticanje oko nastavka rutine koju su imali i inače prije škole (pregledavanje i pakiranje torbe). Pritom je dobro napraviti manje prilagodbe poput toga da ne trebaju pakirati torbu, ali mogu spremiti knjige na stol navečer ili ujutro (ovisno o tome kako su inače navikli). Također, mogu pripremiti olovke, bilježnice i sav ostali pribor koji im je potreban za taj dan.

Kako napraviti plan učenja u vrijeme online nastave, savjetuju u Društvu za psihološku pomoć. Sljedeći koraci mogu pomoći djeci u planiranju učenja za vrijeme online nastave:

• U plan prvo treba zapisati fiksne obaveze.

• Bez obzira na velike promjene u našem svakodnevnom ritmu, postoje brojne obiteljske obveze koje je potrebno odraditi. Zato uključite dijete u čišćenje kuće, pripremu objeda, iznošenje smeća i izvršavanje drugih kućanskih poslova.

• Odrediti vrijeme za domaće zadaće i učenje.

• U plan treba napisati što točno učiti, ponavljati, koju domaću zadaću treba napraviti. Primjerice, reći „Sutra ću čitati lektiru“ nije primjer dobrog plana jer uz takav plan možemo upasti u zamku da nakon što pročitamo samo dvije stranice kažemo da je to dosta jer smo čitali. Zato je puno bolje reći "Sutra ću u vremenu od 15 do 16 pročitati 35 stranica lektire“. 

• Kako bismo bili produktivni i što bolje učili važno je i odmoriti se. Zato je nakon 45 minuta učenja (± 10 minuta) potrebno je napraviti 10 – 15 minuta pauze.

• Važno je znati i kako raditi pauzu. Ako mislite da je pauza tipkanje po mobitelu, varate se. Kvalitetan odmor od učenja podrazumijeva: maknuti se s mjesta učenja, raditi neku fizičku aktivnost (lagano se protegnuti i napraviti neku kratku vježbu) i izaći na zrak (makar to značilo i proviriti kroz prozor).

• Velika pauza traje oko 2 sata, a radi se nakon 3 do 4 sata učenja. Ona može uključivati aktivnosti kao što su sport, igranje igrica ili društvenih igara, popodnevni odmor, druženje s obitelji, napokon dovoljno vremena za ručak i večeru…. Pauze od učenja treba iskoristiti kao svoje osobno vrijeme tj. vrijeme za ugodne aktivnosti (uvijek je važno podsjetiti se da je sasvim u redu nagraditi se za dobro odrađen posao).

• Jednako kao i prije, sada trebamo voditi računa o vremenu za spavanje, osobnoj higijeni, tjelovježbi i uravnoteženoj prehrani. Zato je svaki dan potrebno odvojiti dovoljno vremena i za te aktivnosti.

• Plan je važno postaviti na vidljivo mjesto. Pri tome treba voditi računa da je "plan samo plan“ i da se on može mijenjati. Potrebno je uložiti mnogo vremena i vježbe da bismo vrijeme naučili realno planirati.

Tekst: D. P.
Fotografije: Shutterstock