Majka učenika osmog razreda škole u Varaždinskoj županiji pravomoćno je osuđena zbog više od 400 sati izostanaka i čak 224 neopravdana sata i to do polovine veljače, piše Dnevnik.hr.
Učenik je na nastavu prestao dolaziti nakon prvog tjedna što je majka na sudu pravdala depresijom i diskriminacijom. Kada se od studenog nitko mjesecima nije pojavio na informacijama, reagirale su institucije.
Inače, osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj je obvezno za svu djecu, a kazne za roditelje čije dijete ne pohađa redovito nastavu su po zakonu od 60 do 660 eura.
Nikad veći broj izostanaka školaraca u Hrvatskoj
Rekordan broj izostanaka u hrvatskim školama: Stručnjacima nije jasno zašto ih roditelji opravdavaju
Inače, broj neopravdanih po učeniku je u porastu posljednjih 5 godina, a broj svih izostanaka, uključujući one opravdane od 2013. - što je nikad veći broj.
Za školsku godinu 20323./24. objavljeni su podaci o izostancima učenika s nastave i uspjehu. Izostanaka je bilo više od 40 milijuna sati, a to je više nego ikad. U odnosu na godinu prije, to je milijun izostanaka više, a čak 10 milijuna više nego prije 10 godina, objavio je najesen HRT.
Prosječno je svaki osnovnoškolac lani izostao 77 sati s nastave, a srednjoškolac 115 sati. Izostajali su naveliko i prvašići, gotovo 2 milijuna sati, od toga neopravdano više od 20 tisuća.
Biste li opravdali izostanke djetetu ako ne želi u školu?
I maturanti su kalkulirali kada ići na nastavu, jer su imali više od 3 i pol milijuna izostanaka. Izostaje se zbog bolesti, ali i sporta, markiranja ispita, ali i lijenosti.
Roditelji su oni koji najviše opravdavaju izostanke jer je to moguće kod izostanaka do tri dana. Nakon toga potrebno je predočiti medicinsku dokumentaciju, ali često se događa da se učenik vrati na dan, dva, pa opet izostane sljedeća tri dana.
"Najčešći razlozi koje roditelji pišu da je glavobolja, boli trbuh, povišena temperatura, a zna se dogoditi da su bili kod djeda i bake, vratili se kasno, a roditelji svašta napišu", rekao je za HRT Denis Zvorc, ravnatelj OŠ Petra Preradovića u Zagrebu.
Specijalisti za školsku i adolescentnu medicinu ne mogu shvatiti zašto roditelji pružaju svojoj djeci podršku koju ne bi smjeli.
"Oni negativno potkrepljuju negativno ponašanje što svakako nije dobro, jer daju djetetu poruku, "dobro danas je težak dan, nećeš ga proživjeti, nećeš se nositi s neuspjehom", a jednog dana će dijete doći na posao i neće se moći nositi s težim zadatkom", rekla je za HRT Nina Petričević, dr. med./spec. školske i adolescentne medicine iz NZJZ "Dr. Andrija Štampar".
