Pravilan porast težine kod beba: Iako je napredak svakog djeteta individualan, pedijatri su postavili neke smjernice

Jedna od najvećih briga majki jest pitanje je li njihovo dijete sito. Dok je majkama s djecom na bočici to na neki način jednostavnije doznati jer one točno znaju koliko adaptiranog mlijeka trebaju pripremiti u pojedinom obroku za dijete određene starosti, majkama s djecom na prsima nije lako.

Važan je prvi mjesec

U prvom mjesecu života većina djece, i ona dojena i ona na bočici, vrlo aktivno dobiva na težini, što je važno za razvoj. U tih prvih nekoliko tjedana intenzivno se razvijaju mnogi sustavi u tijelu, između ostalog živčani i lokomotorni sustav koji će biti preduvjet za motorički i kognitivni razvoj. Za njihov razvoj važni su upravo djetetovi jastučići i masnoće.

Međutim, ima djece koja prvi mjesec ne dobivaju koliko se prema normama očekuje. Najčešće se radi o genetskom naslijeđu. Dijete roditelja sitnije građe vjerojatno će također biti sitnije i dobivati nešto manje na težini. No, katkad slab porast težine može upozoravati i na nepravilnu organizaciju dojenja, a u nekim slučajevima i na bolest kod djeteta. Takve razloge ne treba zanemariti.

Osobitosti porasta težine kod novorođenčeta

fiziološki gubitak na težini 2 do 3 dana nakon rođenja normalan je i očekivan. Iznosi 5 do 8% porođajne težine

• za dva tjedna života dijete treba nadoknaditi gubitak i povratiti svoju porođajnu težinu
• minimalni dobitak na mjesec tijekom prvih 4 mjeseca je 500 g
• s navršenih 6 mjeseci dijete bi trebalo udvostručiti svoju porođajnu težinu
• s navršenom 1. godinom dijete bi trebalo utrostručiti svoju porođajnu težinu

Na što obratiti pozornost?

Vrlo je važno znati i shvatiti da većina djece prva dva do tri dana nakon rođenja gubi na težini. Gubitak nastaje zbog toga što dijete prvih nekoliko dana izbacuje prvu stolicu te gubi tekućinu koja mu je bila potrebna da izdrži porođaj, odnosno prođe bez ozljeda kroz porođajni kanal. Gubitak težine prvih dana kreće se od 5 do 8% porođajne težine i normalna je pojava kod novorođenih beba.

 Prvih dana zbog tog gubitka ne treba provoditi nikakve korekcije ili promjene u dojenju. Potrebno je samo stavljati dijete na prsa dovoljno često čak i ako mislite da u prsima imate doslovno nekoliko kapi mlijeka. Radi se o kolostrumu, prvom i kalorijski vrlo jakom mlijeku nakon kojeg će uskoro nadoći i pravo mlijeko u većim količinama. Dogodi li se da dijete izgubi više od 8% porođajne težine ili nastavi gubiti težinu i 4. ili 5. dan nakon rođenja, tada se mora posegnuti za nadohranom adaptiranim mlijekom jer inače mogu nastati problemi s djetetovim zdravljem.

Sljedeća kontrolna točka dolazi nakon dva tjedna života. Tada bi dijete već obavezno trebalo vratiti svoju porođajnu težinu. Tih 175 do 280 g možda se i ne čini kao velika razlika, ali za dijete koje se, primjerice, rodilo sa 3500 g radi se o 5 do 8% gubitka na težini.

Prvi pedijatrijski pregled

Na pedijatrijskom pregledu s navršenih mjesec dana dijete će biti izvagano i tada je važno da ima 500 g više od minimalne težine nakon rođenja. Ako je dijete izgubilo dodatnu težinu nakon fiziološkog gubitka 2 ili 3 dana nakon rođenja, ta će razlika biti zamjetna i nju će dijete morati nadoknaditi.

U tom se slučaju valja posavjetovati o dojenju, odnosno potražiti pomoć oko dojenja bilo kod savjetnica za dojenje, bilo kod neke druge stručne osobe koja je u stanju uvidjeti moguće pogreške pri dojenju i dati vam savjet kako poboljšati dobitak na težini kod djeteta. Katkad se događa da su majke uvjerene u svoje dojenje iako njihovo dijete slabo napreduje. A često su upravo pogreške pri stavljanju djece na prsa razlog zašto neka djeca lijeno i neaktivno sisaju te na kraju zaspe vrlo brzo na prsima, a da se nisu najela.

Problem je u tome što dijete ne može u krivom položaju uspješno sisati, zbog čega se potpuno iscrpljuje i spava na prsima. Uzrok lijenosti djeteta na prsima, a koje ne dobiva na težini, često je nepravilno postavljanje na prsa. Ako je dijete na prsima pospano i lijeno ili ako često povraća, obavezno se obratite pedijatru za savjet. U slučaju da dijete nakon prvog fiziološkog gubitka dobije manje od 500 g, potrebno je početi s adaptiranim mlijekom. Kod porasta težine manje od 200 g djetetu je potrebna hospitalizacija.

Napredak djece

Poznato je da s navršenim prvim rođendanom prosječno dijete koje je bilo hranjeno adaptiranim mlijekom ima manju visinu i veću težinu u usporedbi s djetetom na majčinim prsima. Dijete na adaptiranom mlijeku u prosjeku manje naraste, a više se udeblja te je u prosjeku manje pokretljivo i motorički razvijeno. Takav napredak podržavaju tablice normi prema kojima bi dijete u prvoj polovini godine trebalo svaki mjesec dobivati 600 do 800 g, a po 500 do 700 g u drugoj polovini godine. No, radi se o tablicama koje su napravljene na osnovu podataka dobivenih istraživanjem djece hranjene adaptiranim mlijekom. Dinamika razvoja djece na prsima je drukčija.

Djeca na prsima s godinu dana pokazuju da više su rasla, manje se debljala i s godinu dana starosti motorički su pokretljivija. Manji porast težine rezultat su naprednije motorike i veće aktivnosti djeteta. Djeca koja doje, obično između 4. i 6. mjeseca počinju aktivnije svladavati nove motoričke vještine, pokušavaju sjesti, neki pokušavaju puzati i tada porast njihove težine iznosi 500 do 600 g na mjesec.

U drugoj polovici godine porast je manji. Od 6. do 9. mjeseca dojena djeca dobivat će 300 do 500 g na mjesec, a poslije 9. mjeseca kada već mnogi počinju s prvim koracima, samo 100 do 300 g na mjesec. Ti podaci uvelike odudaraju od podataka o djeci na adaptiranom mlijeku. Za dojenu djecu moraju postojati druge norme.

Što napraviti ako je vaše dijete dobilo manje nego što preporučuju navedene norme za dojenu djecu?

Razmislite je li u posljednje vrijeme bilo razloga zbog kojih se vaše dijete sporije napreduje. Ti razlozi mogu biti, primjerice, stres (i mamin i djetetov), bolest (i mamina i djetetova), promjena majčine hormonalne slike (primjerice, neki hormonalni kontraceptivi mogu smanjiti proizvodnju mlijeka), povećanje razmaka između pojedinih podoja. Katkad cijepljenje, plivanje ili masaža mogu usporiti ili čak potpuno zaustaviti tempo porasta težine kod djeteta.

Jeste li promijenili nešto u učestalosti ili načinu kako ste inače dojili? Prvih mjeseci normalno je da dijete sisa 10 do 15 puta u roku od 24 sata.

Dojenje se, radi održavanja laktacije i malog kapaciteta djetetova želuca prvih mjeseci života, mora odvijati i noću. U noćna se dojenja svrstavaju ona između 3 i 8 sati ujutro. U tom je razdoblju potrebno najmanje dva puta dojiti jer je tada najaktivnija proizvodnja prolaktina, hormona koji održava laktaciju.

Majke često smatraju da je za laktaciju presudno paziti na vlastitu prehranu, odmaranje i prema potrebi uzimanje čajeva za povećanje količine mlijeka.

Sve te mjere mogu utjecati na proizvodnju mlijeka, ali nisu presudne. Ako je majka pod stresom ili griješi kod dojenja jer primjerice prerijetko stavlja dijete na prsa, može piti beskonačno mnogo čajeva za laktaciju, jesti samo najbolju hranu i puno spavati, no na količinu mlijeka i, konačno, na porast težine kod djeteta to neće imati velik utjecaj. Za veću količinu mlijeka je u prvome redu važno češće stavljati dijete na prsa, potražiti stručan savjet oko dojenja i izbjegavati stres.

Ako češće stavljanje na prsa u roku od 24 sata (obavezno i noću), ne rezultira djetetovim zadovoljstvom, dobrim i uspješnim podojima, tad dajte djetetu adaptirano mlijeko na bočicu. Posavjetujte se s pedijatrom i savjetnicima za dojenje koji će ukloniti sve eventualne pogreške pri dojenju i reći vam savjet kako se dalje ponašati.

Dijete je dobilo previše na težini

Ovo pitanje u pravilu počne zabrinjavati mame u drugoj polovici godine. U prva dva do tri mjeseca djeca mogu dobivati i više od propisanih 500 g, primjerice, i po 1,5 pa i 2 kg. No, zatim se tempo porasta težine treba malo usporiti. Ako vam je dijete od pola godine teško nositi na rukama jer se njegova porođajna težina utrostručila za početak se raspitajte kod vlastitih majki i među rodbinom.

Nerijetko se pokaže da je takav specifičan porast težine nasljedan i da ste i vi ili vaši roditelji bili pravi gorostasi kao šestomjesečne bebe.

No, ako takvih gena nema u vašoj obitelji i vi ne znate nijedan vanjski razlog zašto se dijete toliko udebljalo, primjerice, ne inzistirate na prečestim i preobilnim obrocima, tada se obavezno posavjetujte s pedijatrom koji bi vas trebao uputiti dječjem endokrinologu. Konstantan veliki porast težine bez usporavanja tempa nakon 6. mjeseca upućuje na hormonalne poremećaje koji će se uspješnije liječiti što se s liječenjem ranije počne.