RANI ZNAKOVI KOJI UPUĆUJU NA POREMEĆAJ IZ SPEKTRA AUTIZMA: Logoped ističe da dječji smijeh može biti prvi znak za uzbunu

Dječji smiješak - jedna je od prvih, vidljivih djetetovih reakcija na okolinu i javlja se između drugog i trećeg mjeseca života. Glasno smijanje pojavit će se nešto kasnije, otprilike s četiri mjeseca starosti djeteta. Izostajanje smiješka kao reakcije na interakciju s okolinom može biti jedan od prvih znakova za uzbunu.

Kontakt očima - pojavom prvog dječjeg smiješka, koji se javlja kao reakcija na pozitivno okruženje djeteta, u dobi od dva mjeseca djeca počinju ostvarivati i kontakt očima sa svojim komunikacijskim partnerima. Ako dijete u dobi od dvije godine ne ostvaruje kontakt očima s komunikacijskim partnerima, ili je taj kontakt izrazito kratak i nedovoljno korišten u svrhu komunikacije, potrebno je potražiti pomoć.

Odazivanje na ime - Nakon što dijete navrši prvu godinu života trebalo bi reagirati ako ga pozovete imenom. U slučaju da dijete ne reagira na način da pogleda prema vama svakako se posavjetujete s nekim od stručnjaka.

Gugutanje - je jedan od znakova urednog razvoja ranih govorno-jezičnih vještina i javlja se između šestog i osmog tjedna života djeteta. Između šesnaestog i tridesetog tjedna života igrajući se sa svojim vokalnim organima dijete proizvodi sve veći broj različitih glasova. Između šestog i devetog mjeseca života djeca počinju stvarati različite kombinacije glasova, dolazi do kombiniranja zvučnih konsonanata s otvorenim vokalima koji se izgovaraju u redupliciranim nizovima kombinacija (ma-ma-ma-ma, da-da-da…) što nazivamo redupliciranim brbljanjem. Oko prve godine života (između 10. i 15. mjeseca) dijete proizvodi prvu riječ sa značenjem. Ako dijete ne pokazuje ovakav razvojni obrazac govorno-jezičnih vještina ili ako je ovaj obrazac izrazito usporen, svakako potražite pomoć.

Komunikacija s okolinom - Djeca s poremećajem iz spektra autizma vrlo rijetko samostalno iniciraju komunikaciju s okolinom, a kada to učine onda je to samo u svrhu zadovoljavanja vlastitih želja i potreba (npr. dijete želi da mu roditelj nešto donese ili u nečemu pomogne). U dobi od dvije godine dijete bi trebalo inicirati komunikaciju s okolinom na način da komunikacijom želi skrenuti pažnju roditelja ili s njima podijeliti neko svoje pozitivno iskustvo. Također bi trebalo biti usmjereno na komunikaciju s okolinom, a ne toliko na same predmete. Ako tome nije tako, i ovo je znak na koji biste trebali reagirati.

Združena pažnja – oko prve godine dijete počinje združivati svoju pažnju s okolinom i komunikacijskim partnerima te počinje koristiti geste, vokalizaciju, kontakt očima kako bi svojim komunikacijskim partnerima usmjerilo pažnju na neki predmet, radnju, događaj, a inicirano je potrebom djeteta da svoje iskustvo i interese podijeli s okolinom. Združena pažnja jedan od najvažnijih razvojnih koraka djeteta. Izostanak ili kašnjenje u razvoju združene pažnje svakako je alarm koji ne smijemo ignorirati.

Simbolička igra - Promatranjem i praćenjem razvoja dječje igra možemo pratiti i razvoj djeteta. Simbolička igra uključuje upotrebu simbola (četka za kosu u igri može predstavljati mikrofon, kuhinjska krpa predstavlja kapu). Simbolička igra počinje se javljati u periodu kada djeca počinju koristiti riječi (12-18 mj.) i usko je povezana s govorno-jezičnim razvojem, emocionalnim razvojem i kognitivnim razvojem djeteta. Neka djeca s poteškoćama iz spektra autizma nikada ne dođu do simboličke faze razvoja igre ili je taj put puno duži, teži i zahtijeva poticajnu i stimulirajuću okolinu. U slučaju da se dijete u dobi od 2 godine najčešće igra na način da vrti igračke ili ih trese ili slaže u nizove i to čini bez nekog određenog smisla, ili neke određene svrhe ili ako ne pokazuje obilježja simboličke igre, ne igra se na način da imitira situacije iz svakodnevnog okruženja (npr. hrani bebu), potražite pomoć.

Izostanak imitacije – imitacijsko učenje je razvojno najmlađi oblik učenja putem kojeg dijete uči od drugih. Ubrzo nakon rođenja novorođenčad je sposobna imitirati neke pokrete tijela odraslih (posebice pokrete usnama i glavom, npr. plaženje jezika). Učenje kroz proces imitacije raste i mijenja se kako dijete raste. U dobi između jedne i pol godine, djeca uče 1 do 2 nova ponašanja dnevno kroz imitiranje akcija drugih ljudi pa možemo reći da je imitacije ključ socijalnog, kognitivnog i emocionalnog razvoja djeteta. Između prve i druge godine života dijete bi trebalo pokazivati interes za imitiranjem malih motoričkih radnji koje su mu predstavljene tijekom zajedničke interakcije. Također bi trebalo imitirati igre s njemu bliskim osobama jer djeca vole oponašati okolinu. Djeca s poremećajem iz spektra autizma ovakav oblik ponašanja rjeđe prezentiraju.

Ponavljajući motorički pokreti u ranoj dobi mogu biti obilježja normalnog motoričkog razvoja djeteta, no ako je dijete navršilo drugu godinu života, a ponavljajući motorički pokreti kao npr. pljeskanje rukama, mahanje rukama, uvrtanje ruku i dalje su česta i konstantna obilježja djetetovog ponašanja zatražite pregled stručnjaka.