MANJE STVARI, VIŠE KREATIVNOSTI: Djeca koja imaju manje igračaka maštovitija su i bolje komuniciraju

Iako je težnja minimalizmu u društvu koje nam nudi toliko toga, prilično izazovna, manje igračaka, manje vremena na ekranu, opušteniji rasporedi aktivnosti i pojednostavljivanje djetetova života može imati brojne benefite za cijelu obitelj. Reduciranje broja igračaka djeci pomaže u razvoju mašte, produljuju njihovu pažnju i uči ih da više cijene igračke koje imaju.

Prvi su dan eksperimenta djeca bila sasvim zbunjena i dosađivala su se, gledajući što bi sa sobom u velikoj praznoj prostoriji. Već su se drugi dan počeli igrati sa stolicama i dekama, pravili su skloništa od stolova i uskoro se prostorijom počeo širiti žamor i smijeh. Do kraja eksperimenta, bili su znatno bolji u maštovitim igrama, bolje su se koncentrirali i međusobno komunicirali.

 Zatvorene i otvorene igračke

Claire Lerner, profesorica s Oxforda zaključila je nakon istraživanja provedenog s 3.000 djece u dobi od tri do pet godina, kako su djeci koja imaju previše igračaka, one distrakcija te se zbog toga manje igraju i manje uče u igri.

Njezino je istraživanje pokazalo da djeca koja imaju manje igračaka, ali više vremena provode s roditeljima koji im čitaju, pjevaju ili se s njima igraju, u mnogočemu nadmašuju imućniju djecu koja imaju mnogo stvari.

Važno je i kakvim igračkama djecu izlažemo. Zatvorene su igračke one koje imaju samo jednu svrhu i kad se ta svrha ostvari, nema dalje. Otvorene igračke mogu imati različite svrhe, a najbolji su primjer drvene kockice kojima dijete može graditi dvorce, kuće, strojeve i sl. Otvorene igračke podržavaju dječju maštu i njih bi, stručnjaci predlažu, trebalo biti 75%, a zatvorenih igračaka 25%. Dobar primjer zatvorene igračke su puzle.