Okupljeni u Inicijativa Sigurnost prije svega poslali su dopis u kojem zbog trenutačne epidemiološke situacije traže od Vlade uvođenje online nastave, jer - kako oni kažu - škole nisu sigurna mjesta. Zadnjih je dana, kažu u svojem dopisu, preko 85% samoizolacija u Gradu Zagrebu proizašlo upravo iz škola, a broj škola koje moraju prijeći na C model udvostručen je u zadnjih tjedan dana. Nakon mini-odmora zbog blagdana Svih Svetih, učenici se u srijedu vraćaju u školske klupe, a suprotno onome što kažu u Inicijativi Sigurnost prije svega, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs prije nekoliko dana rekao je da škole nisu žarišta te da više od 80% njih funkcionira po A modelu, tj. učenici nastavu prate iz školskih klupa.

“Dođe li do lockdowna, škole će prijeći na online model održavanja nastave, no za sada, dok sve ostalo radi, nema potrebe za zatvaranjem škola. Uostalom, škole nisu žarišta, puno je veći problem druženja djece izvan učionica“, rekao je ministar. Praksu da je za djecu najbolje biti u školama podržavaju i mnoge europske zemlje. Primjerice, Francuska, koja je ponovno uvela lock down, ostavila je vrtiće i škole otvorenima, dok je studente i radnu snagu prebacija na online model učenja i rada. Kod nas, čini se, mnogi prvo pričaju o zatvaranju škola; dok sve drugo radi, treba li doista djecu ostaviti kod kuće?

"Potaknuti ignoriranjem nadležnih tijela na trenutnu situaciju u obrazovnim ustanovama, koja je znatnim djelom uzrokovana forsiranjem konvencionalne nastave u nepogodnim uvjetima, te potaknuti iracionalnim stavovima i odlukama Vlade u kojima se svjesno ugrožava stanovništvo, pa i tumači zakone u vlastitu korist, osobito Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti – ovim Vam se putem ponovno obraćamo kako biste preispitali svoje odluke i donijeli nove koje su donekle u skladu sa trenutnom izuzetno lošom pandemijskom situacijom koja ne jenjava", kažu u Inicijativi Sigurnost prije svega, napominjući kako od početka upozoravaju da većina naših škola nema uvjete za ostvarenje zadanih epidemioloških mjera.

"U mnogim školama se ne poštuje mjera razmaka među učenicima, i to je velika opasnost. Učenici se druže na odmorima, putuju javnim prijevozom gdje uopće nema distance! Eksplozivan porast oboljelih krenuo je upravo 2-3 tjedna od početka nastave i nije neočekivan. Jasno je da će učenici uglavnom proći bez simptoma ili s blažim simptomima, ali zašto se djecu gotovo pa i ne testira? Znamo zašto – brojevi tada ne bi išli na ruku aktualnim političkim odlukama", kažu u Inicijativi Sigurnost prije svega i navode kako je časopis Science 30. rujna 2020. objavio informaciju da su ''superširitelji'' koronavirusa prije svega mladi i djeca, te da se zaraza najbrže širi upravo u učionicama (zadnja takva studija rađena je na preko pola milijuna zaraženih).

"Apeliramo na nadležne da se odmaknu od politike prokuživanja mlađe populacije i pristupa 'ruskog ruleta' jer nam svima jako malo znači opstanak ekonomije, ako pri tome nismo očuvali vlastito zdravlje i ne možemo u bolnicama primiti adekvatnu skrb", kažu u ovoj Inicijativi.

Za razliku od njih mnogi roditelji groze se ponovnog uvođenja online nastave, smatrajući kako su već sada rupe u znanju goleme te da većina nastavnika i profesora uopće nije spremna za online nastavu kakva bi trebala biti, tj. tumačenje gradiva uživo.

“Škola, svakako, ako ne želimo uništiti mladu generaciju. Držeći djecu kod kuće uništavano im mentalno zdravlje, a bez njega neće biti ni fizičkog zdravlja", kaže mama Tamara, čija 13-godišnja kći teško podnosi online školu, posebice kad su u pitanju predmeti poput kemije, fizike i matematike, koje nije jednostavno svladati bez aktivnog uključivanja nastavnika u objašnjavanje. U njezinoj školi, konkretno, niti jedan sat fizike i kemije u protekloj školskoj godini nisu održani uživo.

"Ne vidim razlog da se zatvore škole sve dok sve drugo radi", smatra ova mama, koju neće pokolebati ni mogućnost da njezina kći u online školi izvuće bolej ocjene. A da ocjene u online školi nisu mjerilo znanja, pokazuju i nedavno objavljeni rezultati državne mature. Primjerice, na kraju prošle školske godine bilo je 6886 zaključenih petica iz hrvatskog jezika na kraju 4. razreda srednje škole. Samo nekoliko tjedana kasnije, na državnoj maturi iz hrvatskog jezika bilo je tek 1031 odlična ocjena.  I hiperinflacija odlikaša u osnovnim školama nije realna, pa se postavlja pitanje kako će 2021. izgledati upisi u srednje škole, tj. hoće li većina škola morati uvesti prijemne ispite zbog nemogućnosti drukčije selekcije, osobito ako i ova školska godina bude - online.

Tekst: D. P.
Fotografije: