Opće je poznato da najveći udio u čovjekovu organizmu odlazi na vodu, a količina vode u organizmu, u odnosu na ukupnu tjelesnu masu, znatno je veća kod novorođenčeta i dojenčeta nego kod starije djece i odraslih. Dojenče kroz svoj metabolizam izmijeni oko 25 posto svoje zalihe tekućine, dok odrasla osoba izmijeni samo pet posto.
Glavni organ koji regulira cirkulaciju vode u tijelu je bubreg, ali u prvim danima bebina života nije dovoljno 'zreo' pa ga ne treba opterećivati velikom količinom tekućine. Kako još 'nezreli' bebini bubrezi ne bi bili opterećeni, pobrinula se i priroda i zbog toga je prvo majčino mlijeko vrlo oskudno, poput 'vodice'. Naziva se kolostrum i prepuno je važnih hranjivih i zaštitnih tvari i udio vode u njemu točno je onoliki koliko koliko i potrebno novorođenčetu.
Kada voda dovodi u pitanje dojenje?
Voda se dojenčetu, koje je na majčinom mlijeku, daje samo ako je dehidrirano. Redovito davanje vode bebi koja doji (u slučajevima kada to nije potrebno) može prouzročiti smanjenje intenziteta dojenja te utjecati na pojavu nepravilnih navika kod bebe i smanjiti laktaciju kod majke.
Beba unosi vodu u organizam mlijekom, a tek nakon navršenih četiri do šest mjeseci i hranom. Za razliku beba na mliječnoj formuli, kod onih koje su na majčinu mlijeku, opterećenje solima vrlo je nisko. Zbog toga isključivo dojenim bebama nije potrebno davati vodu, čak ni u vrlo toplim klimatskim uvjetima.
Jedina iznimka su slučajevi kada beba ne doji dovoljno, ako se dohranjuje adaptiranim ili kravljim mlijekom, ako dođe do dehidracije tijekom bolesti (proljev, povraćanje, povišena tjelesna temperatura), ili ako primijetite da se previše zagrijala (toplinski udar).
Kako prepoznati je li beba dehidrirala?
Beba u početku često traži na prsa, trudi se zahvatiti bradavicu, ponekad je intenzivno vuče, ali ne izvlači mlijeko - ili zato što ga nema (što se ne događa često), ili zato što je nepravilna tehnika dojenja (mnogo češći slučaj). Ako vidite da su vam dojke pune mlijeka, ali nemate iskustva u dojenju, može vam činiti da beba doji i kada to ne čini, pa ćete se čuditi zašto stalno plače. Na kraju, beba zaspi. No ne zato što je sita, već zbog iscrpljenosti i, obično, dugo spava.
'Vi ste, misleći da je beba dovoljno jela, konačno odahnuli, pa je ne želite buditi, čak niti nakon tri sata - jer vam je 'žao', a i da biste se sami odmorili. Ovo je opasna situacija - budući da beba, ako dugo spava, ne dobiva količinu potrebne tekućine. Ako je još okolna temperatura visoka, beba se zagrijava i ne može se razbuditi', objašnjava pedijatrica prim. dr Maja Skender na Facebook grupi 'Klub trudnica i mladih mama'.
Što se, zapravo, događa? Odgovor je jednostavan - beba je dehidrirana. Ako joj dotaknete fontanelu (mekani dio na tjemenu), vidjet ćete da je uvučena, a to je prvi znak da je beba žedna. Također, bebina koža je suha, jezik obložen naslagama, nos izgleda 'špičastije', oči su joj upale, a koža na trbuhu, ako je uhvatite prstima, namreška i sporo vraća u prvotno stanje. Pelena je suha! Ovo posljednje je najvažniji pokazatelj.
Naime, zdrava i dobro hidrirana beba često mokri pa su pelene svaka tri sata vlažne. Dehidrirana beba 'štedi' vodu, a pelene su joj i tri sata nakon presvlačenja suhe.
Kod sumnje na dehidraciju, stavite pamučne pelene, kako biste lakše mogli uočiti koliko često mokri.
Kako pomoći bebi?
Ovako dehidrirana beba neće htjeti dojiti pa je treba hidrirati tako da joj svakih pet minuta dajete da pije na nekoliko žličica izdojenog mlijeka ili vode, a možete joj pokušati davati da pije iz čašice. Davanje na žličicu ili pijenje iz čašice bolja je opcija nego bočica jer količina tekućine koju beba popije iz bočice može loše utjecati na sljedeći podoj.
'Bebi se može dati prokuhana vodovodska voda, prokuhana flaširana, negazirana, niskomineralna voda, ili specijalna voda namijenjena pripremanju mliječnih formula. Da bi voda bila bakteriološki ispravna, treba ključati barem jednu minutu na temperaturi od 100 stupnjeva', dalje objašnjava pedijatrica Maja Skender.
Nakon pola sata, a najkasnije nakon sat vremena, beba bi trebala 'živnuti' i popiškiti se, što je dobar znak. Tada će dijete ponovno tražiti na dojku. U slučaju da beba ni sat vremena nakon hranjenja na žličicu ne pokaže normalnu 'živost', odvedite je što prije liječniku.