1.Kada početi s dohranom bebe? Zašto neki roditelji počinju s četiri mjeseca, a drugi sa šest mjeseci? Kako mogu znati je li moja beba spremna?
Ne postoji savršena dob za početak dohrane za sve bebe, a smjernice su se već mnogo puta mijenjale. Trenutna preporuka Svjetske zdravstvene organizacije jest vrijeme oko šest mjeseci djetetova života. 

Znakovi prema kojima možete zaključiti je li vaša beba spremna za dohranu:

• može uhvatiti i približiti predmete ustima
• zainteresirana je za hranu (gleda kako jedete, uzbuđeno žvače dok jedete, ispušta sretne zvukove kad vidi hranu)
• čvrsto drži glavu i vrat (može okrenuti glavu da odbije hranu)
• može pravilno sjediti uz podršku svoje visoke stolice s osloncem pod nogama 
• izgubila je refleks plaženja jezika (to znači da vaša beba više ne izbacuje jezik više puta - taj refleks se obično pomaknuo dalje u ustima)

2. U koje doba dana trebam uvoditi nove namirnice?
Kad god je moguće, dajte bebi novu hranu ranije u toku dana, kako biste imali vremena promatrati je. Ne želite da se eventualne reakcije, netolerancije ili problemi s probavom pojave pred spavanje.

3. Kada uvesti uobičajene alergene poput kikirikija i jaja?
Ne postoji čvrsto pravilo o točnom redoslijedu uvođenja hrane, i ne - ne morate posluživati ​​jednu hranu nekoliko obroka ili dana zaredom. Dok su liječnici ranije znali preporučati ​​odgađanje hrane poput maslaca od kikirikija, jaja pa čak i jagoda, nema potrebe čekati - izlaganje može zapravo pomoći u sprječavanju alergija. Mudro je, međutim, uvoditi alergene namirnice s nekoliko dana razmaka od neke druge alergene namirnice. To znači da maslace od orašastih plodova, sezam, mliječne proizvode, pšenicu, jaja... ne smijete grupirati zajedno u jednom obroku kad tek počinjete. Radije pričekajte oko tri dana prije nego li uvedete novu hranu koja je potencijalno alergena; ako primijetite reakciju, bit će lakše shvatiti što je uzrokuje.

4. Jesu li instant te gotove kašice dobar izbor? 
Premda su nevjerojatno popularne, ne bi ih trebalo svakodnevno davati bebama. Za užurbani život u pokretu, mogu biti zdrav dio prehrane bebe ili mališana, ali ne bi trebali biti svakodnevna hrana. Naime, mala djeca moraju osjetiti okus i teksturu pravog voća i povrća. Instant kašice ili gotove kašice s voćem su povremeno u redu, ali djeca moraju naučiti i prihvatiti okus i teksturu pravog voća, poput banane ili kuhane jabuke. Isto je i s povrćem. 

5. Zabrinut/a sam zbog mogućnosti gušenja ili zagrcavanja. Kako prepoznati razliku i što trebam učiniti ako mi se dijete počne gušiti?
Nemojte paničariti - zagrcavanje je potpuno normalan razvojni odgovor kod bebe. Refleks zagrcavanja zaštitni je mehanizam koji sprječava gušenje, a kod male bebe vrlo je naprijed u ustima. Roditelji često kažu da se njihova  beba 'guši pri svakom obroku', no zagrcavanje i kašalj nisu isto što i gušenje. Zapravo, zagcavanje i kašalj su načini na koje hranu beba vraća naprijed u usta i dalje od dišnih putova. Ako vaša beba ne može iskašljati ili izbaciti predmet iz usta i pritom šuti, odmah joj pomozite s odgovarajućim pokretom sprečavanja gušenja (pogledajte video kako - ovdje). Bitno je da svi koji hrane vaše dijete i brinu o njemu budu svjesni razlike između zagrcavanja i gušenja i kako pomoći djetetu u hitnim slučajevima. 

6. Ljudi nerijetko govore 'hrana prije prve je samo za zabavu'. Je li to istina? Koliko bih trebali biti zabrinut/a ako beba nije entuzijastični 'jedač'?
Nažalost, hrana ipak nije samo zabava. Razumijem ideju koja stoji iza ove izreke: da moramo dozvoliti našim bebama da uživaju i istražuju hranu, a ne očekivati da odmah sve znaju, kako i koliko pojesti. To je u redu, do određene točke. Problem je u tome što dojenčad mora početi jesti čvrstu hranu iz različitih razloga, uključujući ključne prehrambene potrebe te motorički, moždani i socijalni razvoj. No, nema potrebe strahovati ako vaša beba ne želi jesti kao beba vašeg prijatelja. Neki će mališani htjeti jesti sve što im se ponudi i pojest će to u svakoj prilici, dok su drugi sporiji i moglo bi im trebati više vremena za prelazak na krutu hranu. No nastavite pokušavati. Sve dok vaše dijete još uvijek pije majčino ili adaptirano mlijeko, i redovito  mu se nudi zdrava hrana bogata hranjivim tvarima i željezom, na siguran način i normalno se razvija, možete nastaviti. Važno je napomenuti da će za neke bebe hranjenje žlicom pod vodstvom roditelja biti bolje, dok će za druge hranjenje koje vode bebe (BLW metoda) biti uspješnije. Dajte bebi vremena - neke odjednom postanu puno više zainteresirane za hranu tek oko osam do 10 mjeseci. 

Tekst: Dunja Ladić, izvor todayparents.com
Foto: Shutterstock