LAKŠE PROBAVLJIVO I SLIČNO MAJČINOM MLIJEKU: Kada djeca mogu početi konzumirati kozje mlijeko i u kojem obliku?

Kozje je mlijeko nutritivno bogata namirnica, a koristi se i kao potpora liječenju bronhitisa i bolesti dišnog sustava, alergija te bolesti žuči. Sastavom je nešto drugačije od kravljeg mlijeka i lakše probavljivo. Ipak, svježa životinjska mlijeka ne preporučuju se davati djeci prije 12. mjeseca života, a posebice kao glavni mliječni obrok.

Iako kozje mlijeko ima tek neznatno manje laktoze od kravljeg, drugačiji sastav masnih kiselina omogućuje mu lakšu probavljivost laktoze. Ipak, kozje je mlijeko siromašnije folnom kiselinom, što kod djece može uzrokovati anemiju.

Ima intenzivan miris i okus što se nekoj djeci neće svidjeti. Fermentirane proizvode od kozjeg mlijeka, sir, jogurt i kefir, možemo uvoditi u dječju dohranu s navršenih osam mjeseci i ponekad djeca koja imaju teškoće s probavljanjem kravljeg ili kozjeg punomasnog mlijeka, odlično reagiraju na fermentirane proizvode. 

Punomasno kozje mlijeko nije glavni mliječni obrok

Iako su fermentirani proizvodi dobrodošli u bebinom tanjuru, neadaptirano punomasno mlijeko ne bi se smjelo naći na djetetovom jelovniku prije prve godine. Isto vrijedi i za kravlje mlijeko.

Kozje mlijeko, svojim je sastavom najsličnije majčinom mlijeku, no nije preporučljivo kao djetetov glavni mliječni obrok, čak ni razrijeđeno. Nedostaje mu vitamina B12 i folne kiseline koji su nužni za djetetov razvoj. Kozje mlijeko može znatno opteretiti bebine bubrege, a sastav nije optimalan za malo dijete.

U slučaju bebine preosjetljivosti na kravlje adaptirano mlijeko, liječnik može preporučiti kozje adaptirano mlijeko koje je lakše probavljivo i neka ga djeca izvrsno podnose. Kvalitetna kozja mliječna formula mora biti pojačanja potrebnim mineralima i vitaminima, a posebice vitaminom D.