Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Intolerancija na hranu

Hrana koju svaki dan konzumiramo može katkad uistinu biti uzrok dugotrajnim kroničnim bolestima. Ako vi ili vaše dijete patite od kroničnog zatvora, nadutosti ili začepljenosti nosa bez medicinski poznatog razloga, možda bolujete ...

 intolerancija na hranu

Mnogi ljudi ne povezuju svoje tegobe s hranom jer se simptomi intolerancije mogu pojaviti i do 48 sati nakon konzumacije određene hrane. Iako su na ovom području potrebna dodatna znanstvena istraživanja, sve više ljudi povezuje prehranu s bolešću od koje boluju. Tako je, na primjer, procijenjeno da čak 45% Britanaca boluje od nekog oblika intolerancije na hranu.

Intoleranciju na hranu često se zamjenjuje s alergijom na hranu. Iako se obje bolesti karakteriziraju kao hipersenzibilnost na hranu, postoje određene razlike. Alergija na hranu jest imunološki odgovor tijela na određeni sastojak hrane (obično protein) koji tijelo prepoznaje kao alergen te počinje stvarati antitijela (IgE) da bi se obranilo. Reakcija alergije na hranu javlja se vrlo brzo nakon obroka i očituje se kožnim reakcijama, oticanjem jezika i/ili ždrijela, bolovima u trbuhu, proljevom, povraćanjem itd. Intolerancija na hranu nastaje zbog nedostatka određenih enzima ili kemijskih tvari potrebnih za razgradnju i probavu hrane, ali i zbog patološke reakcije na uobičajene sastojke hrane.

Najčešći oblik intolerancije na hranu jest intolerancija na laktozu, ugljikohidrat u mlijeku, zbog nedostatka enzima laktaze. Drugi oblik intolerancije jest reakcija na supstancije koje se prirodno nalaze u hrani, kao što su kofein, salicilati i histamin koje možemo pronaći u jagodama, čokoladi i siru... Još jedan mogući uzrok intolerancije jesu prehrambeni aditivi, kao npr. sulfati, koji se dodaju pri proizvodnji hrane u svrhu konzerviranja, a zastupljeni su u voćnim sokovima i vinu. Simptomi intolerancije na hranu mogu se pojaviti satima, pa čak i danima nakon unosa određene hrane. Neke potencijalno opasne namirnice su: badem, meka i tvrda pšenica, jabuke, brokula, kravlje mlijeko, krastavci, jaja, zob, grašak, riža, raž, soja, kvasac, rajčica...

Uobičajeni simptomi

Simptomi intolerancije na hranu mogu biti gotovo nezamjetni: opstipacija, nadutost, grčevi, mučnina, bolovi u trbuhu, a može se javiti i glavobolja, kožni osip i ekcem. No, neprepoznata intolerancija na hranu može voditi i do puno težih zdravstvenih problema kao što su artritis, respiratorne tegobe, depresija, psorijaza, razdražljivost, umor, otečenost zglobova itd. Dr. Mike C. Matthews je godine 2000. objavio studiju sa 2567 ispitanika koji su bolovali od raznih kroničnih bolesti (sindrom iritabilnog crijeva, migrene, ekcem i psorijaza, artritis, astma, rinitis, mučnina, depresija), a koji su bili podvrgnuti testu intolerancije na hranu (određivanje razine specifičnih IgG antitijela). Čak 73% pacijenata osjetilo je poboljšanje nakon što su iz prehrane izbacili ili ograničili hranu za koju je test pokazao intoleranciju. Slične studije sa sličnim rezultatima provedene su s pacijentima koji su bolovali od migrene i sindroma iritabilnog crijeva.

Rasprave o testovima intolerancije

Test intolerancije na hranu, tj. određivanje razine specifičnih IgG tijela, može se napraviti i kod nas u nekim privatnim poliklinikama. Cijena je testa oko 3000 kn. Ipak, treba spomenuti da neki znanstvenici osporavaju valjanost tog testa kao indikatora intolerancije na hranu, te napominju da su potrebni dodatni znanstveni dokazi u ovom segmentu. Također napominju da eliminacija ili izbjegavanje određenih namirnica, pogotovo u djece, može voditi do malnutricije (pothranjenosti). Uloga IgG antitijela i pozadina njihove povećane vrijednosti još je predmet mnogobrojnih znanstvenih rasprava što osobu koja sumnja da boluje od intolerancije na hranu stavlja u nezavidan položaj.

 hrana

Eliminacijska dijeta

Jedan od najpouzdanijih načina da se utvrdi intolerancija na hranu jest eliminacijska i provokacijska dijeta, tj. izostavljanje pojedinih skupina namirnica (pšenica, jaja, mlijeko) na kratko vrijeme iz prehrane te njihovo ponovno uključivanje u prehranu. Dijetu se preporučuje voditi uz nadzor stručne osobe i treba je se strogo držati. Obično se provodi 5 do10 dana, nakon čega se izostavljena namirnica ponovno uvodi u prehranu. Uobičajeno je da se nakon što se određena namirnica izostavi iz prehrane, simptom bolesti povuče. Nakon ponovna uvođenja namirnice simptomi se vraćaju te na taj način osoba može jasno vidjeti na koju je skupinu namirnica intolerantna. Vođenje dnevnika prehrane nekoliko tjedana također može pomoći da se utvrdi koja je problematična namirnica ili skupina namirnica. I dok se alergija na hranu lako prepoznaje i dijagnosticira, intolerancija na hranu i njezina dijagnostika predmet su mnogobrojnih rasprava u znanstvenim krugovima. Sam mehanizam nije još potpuno razjašnjen te su potrebna daljnja znanstvena istraživanja.

Tekst: Martina Ivanišević, dipl. ing. prehrambene tehnologije

Foto: Thinkstock

Najnovije

Najpopularnije