Problematika nošenja djece počinje onog trena kad u trudnoći počinjete proučavati njezine prednosti, a na njih bez greške naiđete ako s dobro pripremate za razdoblje nakon poroda. Tada naiđete na hrpu kontradiktornih savjeta u kojima se vrlo tešo snaći. Do sada su se majke snalazile u skupljanju informacija na društvenim mrežama tj. zasebnim grupama s tematikom nošenja, no u njima nema uvijek stručnjaka koji bi potvrdio sve o čemu se raspravlja pa opet preostaje da nekome vjerujete ili ne vjerujete. Evo prilike da pitate stručne osobe koje su se nošenjem djece ozbiljnije bavile i da za sve što vas muči i dobijete što konkretnije odgovore - na Rodinoj konferenciji "Rodin zamotuljak".

Ono što kao urednica portala mogu potvrditi o ovoj temi je to da mi je nošenje mojih djevojčica od rođenja pa koliko je već trajalo, bilo jedno od najdragocjenijih iskustava koje sam iskusila kao majka i da mi je korištenje različitih vrsta nosiljki (marama, Mai Tai i sl. ) ne samo praktično pomoglo u bezbroj situacija s njima, već i osiguralo da ih se uistinu rijetko moglo čuti da plaču i pokazuju ikakvo nezadovoljstvo. Bila bih još sretnija da sam ovakvu konferenciju mogla poslušati u vrijeme mojih trudnoća kako bih lakše procijenila tko je više ili manje u pravu oko toga na koji način, kada, koliko, u čemu, nositi dijete...

Biografije predavača

21. listopada 2017. Hotel Dubrovnik

9:00 – 9:05

Udruga Roda

Dobrodošlica, servisne informacije i najave govornika

9:05 – 9:20

prof. dr. sc. Milan Stanojević, neonatolog i predsjednik Svjetskog perinatološkog udruženja

Uvodni govor

9:20 – 10:30

dr. sc. Henrik Norholt, stručnjak za psihomotorni razvoj djece

Teorija povezivanja, neuropsihologija i nošenje djece Predavanje će pružiti uvid u povijesti psiholoških paradigmi za roditeljstvo u prošlom stoljeću, s obzirom na to da te paradigme i danas utječu na kreiranje ideala roditeljstva. Opisivat će evoluciju suvremene razvojne psihologije djeteta koja dovodi do najnovijih znanstvenih dostignuća dječje psihologije. Teme uključuju istraživanja sisavaca i primata, teoriju privrženosti, neuropsihologiju i istraživanje učinka fizičkog kontakta između roditelja i djece.

10:30 – 10:50

PAUZA ZA KAVU

10:50 – 12:10

dr. sc. Henrik Norholt, stručnjak za psihomotorni razvoj djece

Uloga oca u dječjem razvoju - i kako nošenje može podržati angažman očeva oko malog djeteta Proces privrženosti ocu tijekom trudnoće i u prvom postpartalnom periodu do sada je dobivao vrlo malu pozornost. Ovo predavanje daje sažetak postojećeg znanja. Očeva briga za dijete izrazito je različita od majčine i utvrđeno je da očevi jedinstveno utječu na dječji razvoj. Očevi također mogu nadoknaditi smanjenu brigu koju pružaju depresivne majke. Opisivat će se učestalost pojave i posljedice postporođajne depresije kod očeva, ali i kako interakcije s djetetom utječu i oblikuju obrasce očeve privrženosti, njegov mozak i hormonske sustave. Raspravljat će se o osjetljivim razdobljima / prilikama za angažman očeva s dojenčadi, a fokus će biti na kliničkim implikacijama.

12:10 – 12:30

Josip Vlaić, dr. med., ortoped

Položaj djeteta u nosiljci, kukovi i kralježnica

Od samog začeća do poroda i nakon toga, tijelo djeteta prolazi kroz ubrzani ciklus evolucijskog razvoja cijelog lokomotornog sustava, pa tako i kralježnice i kukova. U tom razdoblju fiziološki razvoj kralježnice i kukova od intrauterinog perioda do razdoblja prohodavanja djece predstavlja razdoblje intezivnog rasta i „promjena“ kralježnice i kukova ka odraslima. Razne bolesti izazvane unutarnjim ili vanskim utjecajima mogu promijeniti normalan, fiziološki razvoj dječje kralježnice i kukova. Kralježnica, kao stup lokomotornog sustava, ali i kao funkcionalni zaštitnik središnjeg živčanog sustava, predstavlja osjetljivo područje brige roditelja. Bit će prikazan kratak presjek kroz ispravni način manipulacije kralježnice novorođenčeta i dojenčeta pa do razdoblja prohodavanja. Potreba za ranim ultrazvučnim pregledom, probirom te otkrivanjem i ispravnim liječenjem razvojnog poremećaja dječjeg kuka danas je neupitni standard skrbi za dojenče. Razvojni poremećaj kuka predstavlja izazov u liječenju i praćenju kroz prvu godinu djetetova života. Poseban naglasak predavanja bit će na ispravni položaj kukova djeteta kod nošenja u nosiljci. Ovo predavanje nastalo je kao odgovor na sve učestalije upite roditelja željnih ortopedskih promišljanja o dječjim nosiljkama i predstavlja kratki prikaz postojećeg znanja.

12:30 – 13:30

PAUZA ZA RUČAK

13:30 – 14:30

Multidisciplinarni okrugli stol o nošenju djece

Renata Jelušić, savjetnica za dojenje

Virginia Zubović, savjetnica za nošenje

Željka Kuljak, magistra sestrinstva i prvostupnica primaljstva

Dr.sc. Goran Krakar, dr.med., specijalist pedijatar i neuropedijatar

Ivana Baksa, bacc.physioth./bacc.therap.occup., fizioterapeutkinja

Ines Gazibara - psihologinja

Irena Orlović - majka djeteta s posebnim potrebama, poduzetnica koja se bavi poticanjem dječjih kapaciteta

14:30 – 15:00

doc. dr. sc. Snježana Gverić-Ahmetašević, dr. med., specijalistica neonatologije

Teorija povezanosti majke i djeteta u praksi: kontakt koža na kožu i klokanska njega Klokanska njega ili kontakt koža na kožu roditelja i djeteta od izuzetnog je značaja za novorođenče, osobito za prijevremeno rođeno novorođenče - nedonošče. Utjecaj klokanske njege na razvoj i učinke na razini makro-okruženja (buka, okolišna aktivnost, svjetlo ...) i mikro-okruženja (individualna terapija za svakog bolesnika) dokazano su pozitivni za novorođenče. Mirno spavanje za vrijeme klokanske njege omogućava bolji razvoj mozga, ubrzava njegovo sazrijevanje te potiče bolju povezanost i kompleksnost mozga. Klokanska njega ispunjava kriterije koji su esencijalni u minimiziranju loših okolišnih utjecaja. Klokanska njega ima beneficijarne učinke, kako kratkoročne tako i dugoročne, što je u nedavnim ispitivanjima dokazano i nakon 10, odnosno 16 godina. Također klokanska njega smanjuje majčin stres i poboljšava njezino emocionalno stanje.

15:00 – 15:20

PAUZA ZA KAVU

15:20 – 15:30

Željka Skukan Šoštarić bacc.med.techn., IBCLC, patronažna sestra

Kako nošenje potiče dojenje U ovom predavanju govorit će se o utjecaju nošenja na dojenje kao i o praktičnim aspektima dojenja i nošenja. Istraživanja su pokazala da skupine novorođenčadi kod kojih se prakticirala klokanska njega imaju više stope isključivog dojenja od onih kod kojih nije primijenjen takav princip njege. Prednosti nošenja i pozitivan utjecaj na dojenje nastavljaju se i u daljnjem postpartalnom razdoblju. Dojilje koje prakticiraju nošenje djece, mogu lakše i češće dojiti svoju djecu. Kako kraće vrijeme između obroka za posljedicu ima veći sadržaj masti u majčinom mlijeku, to može dovesti do boljeg dobivanja na težini. Prilikom nošenja djece, majka može lako primijetiti i odgovoriti na djetetove rane znakove gladi, a djeca koriste manje energije za dobivanje majčine pažnje te više im ostaje više energije za rast i razvoj.

15:30 – 15:50

Urška Podvršič, dipl. psih., vođa Trageschule mreže za Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i BiH

Uloga savjetnice za nošenje Predavanje objašnjava ulogu savjetnice za nošenje i doprinos koji ona može dati mladoj obitelji. Predavanje će se fokusirati na psihološke efekte i podršku koju savjetnica pruža roditeljima, pogotovo majci u vrlo osjetljivom periodu odnosno tijekom trudnoće i nakon porođaja. Dat će pregled psihičkih i fizičkih učinaka nošenja djece na dijete i obitelj u cjelini. Predavanje će pružiti i osnovne informacije o tome kako prepoznati dobru i prikladnu nosiljku, te kako savjetnica može pružiti podršku roditeljima pri izboru nosiljke.

15:50 – 16:00

Udruga Roda

Rodini projekti vezani uz nošenje - Nosiljke za izbjeglice i Knjižnica nosiljki

16:00 – 17:00

Interaktivne radionice koje vode savjetnice za nošenje djece (sudionici odabiru jednu radionicu na kojoj će sudjelovati)

1) Nošenje za primalje, medicinske sestre u pedijatriji i terenske sestre (osnove nošenja novorođenčadi i 1 vez marame) - na hrvatskom

2) Različiti tipovi nosiljki i isprobavanje različitih nosiljki - na hrvatskom i engleskom

Na sljedećem linku doznajte kako se prijaviti na konferenciju:www.roda.hr

Tekst i foto:roda.hr