Svaki peti srednjoškolac u posljednjih godinu dana pretrpio je ili svjedočio seksualnom zlostavljanju na internetu. Njih 10% slalo je vlastite seksualne sadržaje drugima, od čega ih je više od pola to učinilo na nagovor druge osobe, a više od 20% zbog ucjene i prijetnje, kažu podaci Centra za sigurni internet. Iako su svjesni da je riječ o velikom društvenom problemu, 40% učenika ne bi prijavilo seksualno uznemiravanje zbog srama i straha od "preburne" reakcije škole, a njih više od polovice doživljeno iskustvo ignorira. Ovi alarmantni podaci samo su mali dio globalnog problema seksualnog nasilja u virtualnom svijetu, o čemu će biti riječi i na CyberGuard konferenciji koju 3. listopada 2024. u Mozaik Event Centru u Zagrebu organiziraju A1 Hrvatska i Centar za sigurni Internet.
"Konferencija će obuhvatiti teme iz područja kibernetičke sigurnosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja, a na #BoljiOnline streamu moći će se poslušati i predavanja međunarodnih stručnjaka koji svakodnevno rade na zaštiti djece na internetu od različitih oblika zlostavljanja. Izdvojio bih Johna Shehana, dopredsjednika američkog Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, najveće američke organizacije posvećene pronalasku nestale djece i zaštiti djece od iskorištavanja. On će nam, među ostalim, otkriti na koje sve načine Meta, Google, Snapchat i slični mogu surađivati s organizacijama koje se bave uklanjanjem materijala seksualnog zlostavljanja djece. Veselimo se što će doći i Stephen Sauer, direktor kanadskog Centra za zaštitu djece od online seksualnog zlostavljanja, koji će predstaviti projekt Arachnid, inovativni alat za praćenje online materijala seksualnog sadržaja. Naime, otkad je pušten u rad Arachnid je otkrio milijune slika i videa koji su potom uklonjeni s više od 1000 servera u više od 100 država diljem svijeta. Zanimljivo će biti poslušati i panel 'Jesmo li #BoljiOnline', gdje ćemo s kreatorom sadržaja Marcom Cuccurinom, ekipom iz agencije MoodMedia i Ivom Ančić iz A1 Hrvatska raspravljati o Gen Z Akademiji i što se dogodi kada kreatori sadržaja uz podršku Centra za sigurniji internet proaktivno osvještavaju o odgovornom korištenju tehnologije“, najavljuje Tomislav Ramljak, voditelj CSI.hr.
Na konferenciji će sudjelovati i Nina Vaaranen-Valkonen, kognitivna psihoterapeutkinja koja se više od 20 godina bavi zaštitom djece od svih oblika seksualnog nasilja. Bila je voditeljica i pokretačica istraživačkog projekta Re-Direction, koji se prvi put bavio prijestupnicima na dark webu. Pokazalo se da počinitelji najčešće traže kontakt s djecom na društvenim mrežama, aplikacijama za razmjenu poruka, ali i putem online igrica. U više od 20 godina karijere najveći izazov, kako kaže, bio joj je upravo prepoznati i prihvatiti činjenicu da je tehnologija povećala i olakšala seksualne zločine nad djecom.
"Novom tehnologijom prijestupnik se može jednostavno povezati sa stotinama djece u isto vrijeme. Sada imamo posla s velikim kaznenim slučajevima u kojima je jedan počinitelj istovremeno zlostavljao stotine djece u isto vrijeme putem platformi društvenih medija. To prije nije bilo moguće, a da bi stvar bila gora, ti se zločini često snimaju i dijele na internetu s drugim počiniteljima. U Protect Children-u uvelike smo posvećeni iskorjenjivanju materijala seksualnog zlostavljanja djece, i to kroz projekt Arachnid. Riječ je o revolucionarnom skupu alata koje je razvio Kanadski centar za zaštitu djece, koji koristi najnoviju tehnologiju za skeniranje weba u potrazi za materijalima o seksualnom zlostavljanju djece i slanje obavijesti davateljima usluga hostinga tražeći trenutačno uklanjanje nasilnog sadržaja. Konkretno, naš rad u sklopu projekta Arachnid doveo je do više od 1,3 milijuna uspješnih obavijesti za uklanjanje dječje pornografije“, kaže Nina Vaaranen-Valkonen, a na pitanje kako roditelji mogu prepoznati da je njihovo dijete žrtva, odgovara.
"Seksualno nasilje nad djecom skriveni je zločin i ne postoje jedinstvene smjernice kako prepoznati je li dijete postalo žrtva seksualnog uznemiravanja na internetu. Nažalost, u praksi nije neuobičajeno da dijete uopće ne pokazuje nikakve simptome. Ako se djetetovo ponašanje naglo i drastično promijeni, zlatno pravilo je da se uvijek treba otkriti što je razlog tome. No ključno je poboljšati globalni odgovor na seksualno zlostavljanje djece. Sprječavanje seksualnog nasilja nad djecom na internetu zahtijeva suradnju različitih sudionika, prije svega tehnoloških platforma, vlada, edukatora i roditelja. Tehnološke platforme moraju preuzeti veću odgovornost provedbom strožih propisa i osiguravanjem da su njihove usluge prilagođene djeci. Vlade trebaju provoditi strože politike koje tvrtke smatraju odgovornima, a edukatori i roditelji imaju ključnu ulogu u poučavanju djece vještinama digitalne sigurnosti. Važno je biti prisutan i zainteresiran za online aktivnosti djece i mladih te promicati odgovorno ponašanje na internetu. Samo zajedničkim naporom možemo stvoriti sigurnije digitalno okruženje za djecu“, smatra Nina Vaaranen-Valkonen.
S njom se slaže i Tomislav Ramljak, koji podržava što se djeci puno puno govori o njihovim pravima kada je u pitanju tehnologija, no naglašava kako im također treba objašnjavati da uz slobodu i pravo dolazi i odgovornost te posljedice.
"Znamo da roditeljima nije lako uhvatiti korak s novim tehnologijama, ne samo zbog neznanja, nego i nedostatka vremena. No moraju biti svjesni da svakom objavom fotografija svog djeteta na internetu izrađuju njegov digitalni otisak bez njegove privole, što ugrožava njegovu privatnost i sigurnost. Objave mogu nehotice otkriti informacije o lokaciji ili navikama vašeg djeteta više nego što ste svjesni. Internetski predatori koriste dostupne informacije kako bi se zbližili s djecom i lažno podijelili iste interese, čime povećavaju rizik od manipulacije. Predatori mogu sami skriveno fotografirati djecu, ali roditelji, učitelji i drugi odrasli dodatno olakšavaju pristup objavom fotografija na internetu. Roditelji bi trebali razmisliti o tome koliko je osobnih informacija o djetetu javno dostupno, poput škole, rođendana, lokacije, broja telefona ili sportskih aktivnosti, jer se sve to može iskoristiti za uspostavljanje kontakta s djetetom“, kaže Tomislav, naglašavajući zabrinutost porastom slučajeva seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece u svijetu, pa tako i u nas.
Lani je u Hrvatskoj zabilježeno 420 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju, ali ne zna se koliki je broj djece žrtava iza te brojke. Zabrinjavajući je porast slučajeva korištenja umjetne inteligencije kako bi se ucijenilo dijete, kao i generiranje sadržaja koji prikazuju djecu. Očigledno je da djeca sve više vremena provode ispred ekrana, a ne radi se dovoljno na njihovoj edukaciji i preventivnim aktivnostima kako bi izbjegli postati žrtve, smatra ovaj stručnjak. CyberGuard 2024 powered by A1 & CSI.hr organizira se po prvi puta i okuplja vodeće domaće i svjetske stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, zaštite dinamike poslovanja i poslovnih sigurnosnih rješenja, tehnologija, obrazovanje i drugih ključnih sektora, s ciljem poticanja dijaloga i razmjene znanja.
*Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.
.png)
.png)
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano