Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Jeste li znali da nam i geni određuju dob u kojoj počinjemo sa spolnim životom i postajemo roditelji?

Genetika igra važnu ulogu u tome s koliko se godina ljudi upuštaju u spolne odnose i s koliko godina odlučuju imati djecu, pokazalo je istraživanje

par se grli

Tim znanstvenika predvođen znanstvenicima sa Sveučilišta Oxford, u suradnji sa znanstvenicima s Cambridgea, proveo je istraživanje koje je otkrilo stotine genetskih markera koji utječu na dvije najvažnije prekretnice u životu: dob u kojoj ljudi prvi put stupaju u spolne odnose i dob u kojoj postaju roditelji.

U radu objavljenom nedavno u časopisu Nature Human Behavior tim znanstvenika povezao je 371 genetsku varijantu i spolni život ljudi. Znanstvenici su istražili cjelokupni ljudski genom Genome Wide Association Study (GWAS) kako bi utvrdili postoji li veza između reproduktivnog ponašanja i određene genetske varijante. U najvećoj do sada provedenoj studiji, kombinirali su više izvora podataka kako bi utvrdili dob u kojoj ljudi prvi put stupaju u spolni odnos i dob u kojoj prvi put postaju roditelji, kod muškaraca i kod žena. Zbrajajući sve genetske lokuse (mjesta na kromosomu koje zauzima pojedini gen) došli su do 11 genetskih varijanti koje su direktno vezane uz spolnost.

Profesorica Melinda Mills, direktorica Centra za demografske znanosti Leverhulme na Sveučilištu Oxford i glavna autorica istraživanja, rekla je da je istraživanje otkrilo stotine dodatnih genetskih markera koji oblikuju reproduktivno ponašanje i imaju potencijal za dublje razumijevanje neplodnosti, bolesti od kojih ljudi obolijevaju kroz život, procesa starenja i dugovječnosti.

'Poznato da socioekonomske okolnosti i stupanj obrazovanja imaju velik utjecaj na to u kojoj se dobi ljudi odlučuju imati djecu. No nas je zaintrigiralo to da smo pronašli ne samo stotine novih genetskih varijanti već i otkrili njihovu vezu sa zlouporabom psihoaktivnih supstanci, osobinama ličnosti poput otvorenosti i samokontrole, ADHD-om, pa čak i predviđanjem nekih bolesti i dugovječnosti života', rekla je Mills.

Dodala je kako je istraživanje iznimno važno jer je pokazalo da kombinacija genetike, društvenih čimbenika i okoline, utječe na rani ili kasni reproduktivni početak.

'Bilo nam je zanimljivo utvrditi da su geni koja su zaslužni za rane spolne odnose i plodnost, povezani s poremećajima u ponašanju, poput ADHD-a, ali i s ovisnošću i ranim početkom pušenja. Točnije, oni ljudi koji su genetski skloniji odgađati spolne odnose ili početak roditeljstva, kasnije su imali bolje zdravstvene rezultate i dugovječniji život, što je povezano s višim društveno-ekonomskim statusom u djetinjstvu', rekla je Mills.

Genetski čimbenici, koji potiču reproduktivno ponašanje, snažno su povezani s kasnijim bolestima, poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

'Uzbudljivo je da nam genetika koja utječe na reproduktivno ponašanje može pomoći u razumijevanju bolesti od kojih ljudi obolijevaju kroz život', rekla je Mills te zaključila: 'Rani početak 'seksualnog putovanja' neke osobe ukorijenjen je u nejednakostima u djetinjstvu, ali i povezan sa zdravstvenim problemima poput raka vrata maternice i depresijom. Našli smo osobito snažnu vezu između dobi stupanja u prvi spolni odnos, ADHD -a i ovisnosti. Nadamo se da će naša saznanja dovesti do boljeg razumijevanja tinejdžerskog mentalnog i seksualnog zdravlja, neplodnosti, kasnijih bolesti i tretmana liječenja.'

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock

Najnovije

Najpopularnije