Kao što ga svaki dan pitate 'kako je bilo u školi?', svog klinca ne zaboravite pitati i 'što ima novo na internetu?'

Djeca počinju koristiti elektroničke uređaje još od malih nogu, a roditelji ih često nude djeci kao oblik zabave ili kako bi im zaokupili pažnju. Kako djeca odrastaju, tako vrijeme korištenja s godinama sve više i više raste.

Koji je benefit interneta za djecu? Posljednja istraživanja kažu kako u Hrvatskoj djeca između 9 i 16 godina koriste internet u prosjeku 157 minuta dnevno, a razlike između dječaka i djevojčica su male. U dobi od 14 do 16 godina ga koriste gotovo duplo više nego manja djeca, i to vrijeme premašuje 3 sata dnevno. Najčešće ga koriste za slušanje glazbe, komunikaciju i društvenim mrežama, a najmanje za praćenje vijesti i online kupovinu. Brojne su prednosti koje korištenje interneta donosi – učenje, izvor informacija, razvoj kritičkog mišljenja. Možemo naglasiti i mogućnost za dostupnu i olakšanu komunikaciju te veću povezanost s vršnjacima (osobito korisno i važno unazad godinu dana). Djeca znaju reći da im je ponekad lakše 'biti ja' u online u razgovoru. Nadalje, svoje online prijatelje smatraju pravim prijateljima, a neka od njih smatraju da imaju više prijatelja online nego u realnom životu.

Budući da su današnje generacije djece uglavnom više ili manje odrasle uz ekrane, kao pozitivnu stranu toga možemo istaknuti to da većina djece zna postaviti i mijenjati postavke privatnosti te su svjesni koje je informacije prikladno dijeliti s drugima na internetu.

Što s online predatorima? S druge strane, nedostaci korištenje interneta su dostupnost neprovjerenih informacija, nasilje, neprimjereni sadržaji, prekomjerno korištenje, krađa identiteta. Najučestalija briga roditelja je ta da su djeca previše pred ekranima. A što djeca na to kažu? Četvrtini smeta kad ne mogu biti na internetu i gotovo petina na dnevnoj ili tjednoj razini ne izvršava školske obveze ili smanjuje socijalne kontakte kako bi provodila vrijeme na internetu.

Barem trećina djece iskazuje da pretjerano koristi internet – primjerice, da im online aktivnost postane najvažnija stvar, koriste internet u svrhu toga da se oraspolože i osjećaju bolje, imaju sve veću potrebu da više vremena provode na internetu. Isto tako, zna se javljati fizička ili psihička neugoda nakon korištenja interneta, djeca ulaze u sukobe vezane za online aktivnosti i bezuspješno pokušavaju smanjiti vrijeme koje provode na taj način. U slučaju negativnih iskustava online, samo 34% djece blokira osobu, a tek 10% prijavi nasilje. Zabrinjavajuće je da četvrtina djece ignorira problem i nada se da će on sam od sebe nestati. Iako je većina djece pokazala znanje oko sigurnosti na internetu, kad se nađu u takvoj situaciji, ipak nisu uvijek sklona djelovati u skladu sa znanjima koja imaju.

Razlog tome može biti javljanje različitih neugodne emocije poput straha, srama i krivnje. Upravo je tu važna uloga odraslih osoba u okolini koja mogu preuzeti odgovornost da se takva ponašanja zaustave i pružiti podršku djetetu.I u online svijetu dijete treba podršku!

Kako bi područje korištenje elektroničkih uređaja postalo poveznica i tema o kojoj se rado u obitelji priča, a ne tema prijepora i svađa, bitno je sljedeće:

Pokazati interes za dječje živote: Isto kao što roditelji pitaju djecu kako im je bilo u školi, na prijateljevu rođendanu ili na treningu, tako je važno da i elektronički uređaji budu jedna od tema za koju roditelji pokazuju zanimanje. Ponekad roditelje u tome koči to što imaju dojam da nisu dovoljno upućeni i da ne shvaćaju sve brojne novitete u bespućima interneta, no upravo to i je prilika da djeci daju priliku da ih poduče i objasne što se sve tamo zbiva. Na taj način im se šalje poruka da su važna i da je roditeljima svaki aspekt djetetova života i zanimanja bitan.

Usmjeravati ponašanja na internetu: Čak petina djece kaže da roditelji s njima ne razgovaraju o korištenju interneta. Iako su roditelji ponekad dojma da su djeca jako upućena, važno je ponoviti načine kako se zaštititi na internetu, kako se ponašati prema drugima u komunikaciji na internetu i što učiniti u slučaju da dožive neko neugodno iskustvo.

Postići dogovor oko korištenja elektroničkih uređaja: Pravila oko dopuštenog vremena korištenja elektroničkih uređaja često su najveći izazov za roditelje i u tome ih zna kolebati i to što se njihova pravila razlikuju od pravila drugih roditelja. Pri donošenju pravila važno je uključiti dijete i čuti njegove želje te doći do zajedničkog rješenja.

Važno je donijeti odluku koja je realna i koju ćete poštivati. Ponekad djeca neće biti zadovoljna postignutim dogovorom i stoga je važno da roditelji jasno objasne zbog čega smatraju da je tako najbolje za njih. Djeca zbog toga mogu biti tužna ili ljutita, i to treba uvažiti i prihvatiti, no ne i dopustiti da to utječe na postavljene granice.

Truditi se da odnos roditelj-dijete bude topao i povjerljiv: Kao i za sve drugo kad govorimo o djeci i roditeljima, i u ovom je kontekstu najvažniji topao i povjerljiv odnos koji se gradi postupno i njeguje cijeli život. Na taj će način dijete biti sklonije dijeliti s vama i ugodna i neugodna iskustva te potražiti pomoć kad im je potrebna.

I za kraj, iako su roditelji nekad dojma da su ekrani njihovoj djeci najvažnija stvar na svijetu, bitno je istaknuti da bi tek 5% adolescenata za provođenje svoga slobodnog vremena najradije odabrali društvene mreže, iako, svaki četvrti adolescent tako provodi većinu svog slobodnog vremena. Najveća im je želja za druženjem s vršnjacima uživo, zatim bavljenje sportom pa izvannastavnim aktivnostima i tek nakon toga korištenje društvenih mreža. To odrasle može ohrabriti u tome da djeci daju više izbora i mogućnosti te da ih potiču da svoje slobodno vrijeme koriste na kvalitetniji i raznolikiji način.

Tekst: Lucija Dominiković, mag. psych., Hrabri telefon

Foto: Shutterstock