Što kada vaš život počinje nalikovati na kontinuirano plivanje uzvodno?  Što kad se vaš posao iz snova pretvori u pravu noćnu moru? Polako ulazite u ‘burnout’ sindrom, a prepoznat ćete ga po tri znaka: emocionalnoj iscrpljenosti, nedovršenim zadacima i pojavom koju psiholozi nazivaju depersonalizacijom, a koja se očituje strahom da ćete poludjeti ili iskrivljenim doživljavnjem vlastitog tijela i osjećajem udaljavanja od sebe samih i od svijeta. Kako riješiti ovu zavrzlamu kada zahvati vaš život?

Počnite brigom o svome tijelu!

Možda vam ovo zvuči kao klišej, ali počnite brinuti o sebi. Razmislite, kada ste zadnji put ručali a da pritom niste gledali u zaslon svog kompjutora ili zaspali a da vam nije upaljen Netflix? Koliko vina ili piva popijete svaki dan nakon posla kako biste se opustili? Vježbate li redovito? Donesite odluku i umjesto da gledate u mobitel ili tv, kako biste se odmorili, samo zatvorite oči i meditirajte, preskočite  fast food i uvedite tjelovježbu kao svoju svakodnevnu rutinu.

Otkrijte koje područje života vam uzrokuje probleme? Prema istraživanjima stručnjakinje za burnout sindrom, dr. Christine Maslach na kalifornijskom sveučilištu Berkeley, problem na poslu mogu biti fokusirani oko šest žarišta:

  1. Preopterećenost: vaša to-do lista je pretrpana i beskrajna te je nikad ne uspijete završiti do kraja.
  2. Kontrola: ili bolje, manjak kontrole. Osjećate često da ne možete postaviti prioritete u rješavanju zadataka i rokova.
  3. Nagrade: Osjećate da vas iskorištavaju. Dobivate malu nagradu za svoj rad, ili u financijskom ili po pitanju napredovanja u karijeri.
  4. Strahovi: Vaše je poslovno okruženje u najmanju ruku neprijateljsko ili osjećate nepravdu.
  5. Odnosi: Nemate potrebnu podršku od kolega ili, još gore, osjećate kako vam netko stalno ‘zabija’ nož u leđa.
  6. Vrijednosti: Radite posao koji se kosi s vašim uvjerenjima i moralnim vrijednostima.

Pogledajte u budućnost! Suprotno od burnout je nešto što možemo nazvati poslovna angažiranost. Stoga, zamislite kako bi izgledao vaš posao da biste u njega mogli biti uključeni. Koja vrsta posla bi vas ispunjavala i oduševljavala dovoljno da se osjećate kreativno i zadovoljno?

Tada, radite na promjeni!

Kada ste adresirali svoje problem, pogledajte možete li neke od njih riješiti, možete li promijeniti posao ili pronaći neku mogućnost koja bi vam bolje odgovarala. Čak iako se odmah ne dogodi promjena, već činjenica što slažete svoj životopis i raspitujete se za nove mogućnosti, dat će vam neku vrst olakšanja.

Ako promjena na poslovnom planu ne ide, donesite neke druge odluke! Pokušali ste sve, ali ne možete trenutno iz nekog razloga promijeniti posao. Možda je vrijeme da donesete neke druge odluke, na primjer upišete neku dodatnu edukaciju koja će vam poboljšati kompetencije.

Delegirajte zadatke! Pod ‘delegirati’ znači ne samo predate drugome da nešto obavi umjesto vas nego oduprijeti se osjećaju da ste vi jedina osoba koja taj poso može obaviti. Jer, ako predate nekome drugome zadatak, a vi se živcirate oko toga hoće li ga ta osoba obaviti kako treba, niste napravili baš ništa.

Način razmišljanja ‘Ako želim da se nešto obavi kako treba, moram ja to napraviti’ put je koji sigurno vodi u burnout. Zato ga sasjecite u korijenu.

Rasporedite svoje vrijeme! Jedan od simptoma burnout je da sve ono što biste trebali raditi iz zadovoljstva postaje samo jedna od obaveza koje odrađujete. Zapitajte se u kojim ste aktivnostima nekad uživali… Pogledajte ih iz posve drugoga ugla i prestanite ‘odrađivati’ druženje s prijateljima, vježbanje, planinarenje, igranje s djecom…

Tekst: Sanja Matasić

Foto: Shutterstock