Poremećaji raspoloženja posebno se ističu kao problem suvremenog društva (postotak neliječenih pacijenata veći je od 50%), a u toj skupini ističe se poslijeporodna depresija kao poremećaj kod kojeg liječenje izostaje u otprilike 80% slučajeva. Ispoljava se kod otprilike 10% rodilja i teško opterećuje pacijenticu i njezinu obitelj. Temeljnim razlozima zbog kojih žene ne traže liječničku pomoć smatraju se slaba dostupnost usluga na području primarne zdravstvene zaštite, stigmatizacija koja prati duševne poremećaje i specifični životni uvjeti u obitelji s novorođenim djetetom.

U rizičnu skupinu žena, koje mogu oboljeti od pojave poslijeporođajne depresije ulaze majke koje su u prošlosti već imale problema s depresijom ili osjećajima tjeskobe, kao i kod one kod kojih je zabilježena poslijeporođajna depresija u nekoj od prethodnih trudnoća.

Iako točan uzrok poslijeporođajne depresije još uvijek nije potpuno poznat, neka istraživanja ukazuju na to da je riječ o naglom padu razine hormona u tijelu nakon poroda. Tijekom trudnoće, razina estrogena i progesterona je i deset puta veća od normalne, a potom jako brzo, čak do tri dana nakon poroda, razina tih hormona pada na razinu prije trudnoće.

No, osim biokemijskih promjena, dolazi i do psiholoških promjena koje još više povećavaju vjerojatnost pojave poslijeporođajne depresije. Iscrpljenost nakon poroda, stres, uspostavljanje dojenja i nedostatak sna u prvim tjednima života novorođenčeta također mogu biti čimbenici koji utječu na pojavu ovog poremećaja.

Prema intenzitetu simptoma poslijeporođajne depresije, njihovu trajanju i opasnosti po zdravlje majke i djeteta, poslijeporođajna depresija očituje se kao poslijeporođajna tuga ili "baby blues", najblaži oblik poremećaja, od kojeg obolijeva čak 80% žena i koji prolazi spontano; poslijeporođajna depresija i poslijeporođajna psihoza, kao oblici koji mogu biti sa znatno ozbiljnijim simptomima, a uključuju čak i farmakološku terapiju.

Najčešći simptomi poslijeporođajne depresije su česte promjene ponašanja, često plakanje, razdražljivost, umor, kao i osjećaji krivnje, tjeskobe i nemogućnosti brige za sebe i za dijete, a liječenje psihoterapijom i antidepresivima često je vrlo uspješno.

Poslijeporođajna psihoza je najteži i najozbiljniji oblik poslijeporođajnog stanja i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, ali, na sreću, pojavljuje se kod jedne od 500 majki nakon poroda. Simptomi uključuju izraženu nervozu i razdražljivost, zbunjenost, nesanicu, paranoju, haluciniranje, hiperaktivnost, ubrzani govor te maniju, a pojavljuju se uglavnom ubrzo nakon poroda, vrlo su intenzivni te mogu trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.

Nova pomoć za rodilje u Hrvatskoj!

Zbog toga je Dom zdravlja Zagreb-Zapad započeo projekt edukacije patronažnih sestara te je u sklopu svojeg dispanzera, Centra za mentalno zdravlje u zajednici, 10 godina razvijao postupke povećanja kompetencija patronažnih sestara. Naime, patronažne sestre često su prve stručne osobe koje mogu obratiti pozornost na duševno stanje rodilje, promovirati pravovremeno traženje pomoći te djelovati na smanjenje stigmatizacije. Tijekom razvoja modela postignuto je statistički značajno povećanje broja pacijentica koje su liječničku pomoć zatražile nakon savjetovanja s patronažnom sestrom.

Projekt se proširio i na druge krajeve Hrvatske - u suradnji s partnerskim ustanovama: Domom zdravlja Korčula, Domom zdravlja Krapinsko – zagorske županije i Domom zdravlja Vukovar. Primjena dodatnih IT vještina pokazala se sjajnom dodatnom vještinom jer bez ovog segmenta vjerojatno se ne bi, u sadašnjoj situaciji, mogli ispuniti ciljevi projekta.

Sada, patronažne sestre, koje prođu edukaciju, neće majkama moći pomoći samo oko brige s djetetom, dojenjem i tjelesnim zdravljem majke, već će prepoznati, razgovarati i moći uputiti rodilje na mjesta gdje mogu dobiti stručnu psihološku pomoć.

Tekst: S. M.

Foto: Profimedia