Ružica Božić Cerovac bila je trudna gotovo četiri mjeseca u trenutku kad je sa suprugom krenula u realizaciju "najslađeg projekta" na ovim prostorima - zagrebačkog Muzeja čokolade, prve takve kulturne ustanove u Hrvatskoj, koju posjetitelji doslovce doživljavaju svim čulima. To nije samo muzejski postav, premda je to temelj ovog projekta, već prilika da doživite nevjerojatan sklad okusa i aroma, dobro se zabavite, naučite puno o slastici koju malo tko ne obožava, a u ovom razdoblju - nakon vrlo neobične školske godine - i prilika da se djeca druže i kreativno izraze. Naime, u Muzeju čokolade svake se subote održavaju radionice za djecu; nedavno su se tako polaznici upoznali s čokoladom s europskih dvorova (i, naravno, degustirali ju), ukrašavali su porculan decoupage tehnikom te trenirati osjetilo njuha kroz zabavne zadatke. "Kreatorica" zagrebačkog Muzeja čokolade i majka troje djece ispričala nam je sve o osnivanju ovog slatkog muzeja; otkrila brani li djeci čokoladu te kako su reagirali kad su čuli da im mama postaje - vlasnica Muzeja čokolade. Zvuči poput ludog sna, zar ne?
Možete li mi ukratko kazati kako ste i zašto došli na ideju osnovati u Zagrebu Muzej čokolade?
Već dulje vrijeme moj suprug Domagoj i ja razgovarali smo o pokretanju nečeg kao što je muzej čokolade. Posjećujući s našom djecom europske muzeje čokolade uvidjeli smo kako su svi vrlo slični. Premda često znaju imati nevjerojatno rijetku i vrijednu građu, imaju jako tradicionalne i nemaštovite postave. Tada smo shvatili da želimo napravili suvremen, interaktivan i detaljno promišljen muzejski postavkoji će i odraslima i djeci omogućiti da što bolje upoznaju povijesni, geografski i kulturološki značaj čokolade. I tako je cijela priča krenula prije nešto više od godinu dana. Muzej čokolade Zagreb na adresi Varšavska 5 otvoren je za javnost krajem studenog 2019. i bilježi veliku posjećenost i interes domaćih kao i stranih posjetitelja.
Kako se jedna ekonomistica po struci našla u jednoj ovakvoj poslovnoj priči? Je li bilo teško realizirati projekt, dobiti sve administrativne dozvole, pronaći partnere i sl.?
Muzej čokolade je bio vrlo zahtjevan projekt, na njemu smo prije otvaranja intenzivno radili godinu dana suprug i ja uz nekoliko suradnika. Oboje imamo iskustvo u različitim projektima i poslovno smo dobro “potkovani”. Nismo niti u jednom trenutku imali osjećaj da ne vladamo situacijom. Napravili smo strateški plan i krenuli u realizaciju točku po točku. Bila sam trudna gotovo četiri mjeseca u trenutku kad smo krenuli u realizaciju projekta, bio je to dodatan poticaj da ne gubimo vrijeme nego da se fokusiramo i maksimalno iskoristimo tih nekoliko mjeseci do poroda. Dok smo tražili adekvatan prostor što se pokazalo kao najteži zadatak, definirali smo sve detalje koncepta i angažirali našu dizajnericu Željku Zrnić. Čim smo ušli u prostor u Varšavskoj 5 znali smo da smo na pravoj lokaciji. Odmah smo zatražili sve potrebne dozvole, definirali sve detalje sa dizajnerima i projektantima, bilo je jako puno posla za napraviti, no uz pomoć sjajnih suradnika sve smo riješili na vrijeme. Rodila sam u trenutku kad smo započeli sa građevinskim radovima, taj je dio posla nadgledao suprug pa sam ja bila fokusirana na bebu. Taman kad sam se oporavila od trudnoće građevinski radovi su bili gotovi i nastavili smo sa “finim ugađanjem” prostora i postava gdje je opet moj angažman bio neizostavan. Suprug i ja odlično fukcioniramo kako privatno tako i poslovno, s osobitom lakoćom surađujemo i radimo sve u smjeru rješavanja zadataka u trenutku kad se oni pojave. Nemamo jasno definirano što je čiji posao već svatko preuzima zadatak ovisno o trenutku. U takvom timu nijedna prepreka nije nepremostiva.
Kako ste zadovoljni dosadašnjim poslovanjem, posebice u kontekstu pandemije Covid-19 bolesti?
Muzej čokolade Zagreb otvoren je nešto više od pola godine, od toga gotovo pola vremena nismo radili. Otvorili smo u vrijeme Adventa kada smo imali jako veliku posjećenost. Svjesni smo da je brojka od 750 ljudi dnevno posljedica velike posjećenosti Zagreba u vrijeme Adventa kao i činjenice da je Muzej čokolade tada bio novost u zagrebačkoj kulturnoj ponudi. Nakon otvaranja za javnost poslije karantene u svibnju ove godine odlučili smo umjesto u dvije raditi samo u jednoj, poslijepodnevnoj smjeni ali i dalje imamo korektan broj posjetitelja. Činjenica je da smo računali s turistima i da nam se tu dogodila jedna nenadana ”rupa” koju je jako teško zakrpati. Međutim, ovo je naš životni projekt i kao i svi drugi poduzetnici radimo sve što u ovom trenutku možemo da bismo zadržali svoje zaposlenike i privukli veći broj domaćih posjetitelja: osim povremenih promotivnih cijena na obiteljske karte odlučili smo do daljnjega našim posjetiteljima uz kupljene karte darovati stručno vodstvo i to od utorka do petka u 19 sati. Za vodstvo se potrebno unaprijed najaviti kako bismo mogli kontrolirati broj ljudi u grupama. Osim toga, odlučili smo se okrenuti i našoj najmlađoj publici. Uveli smo radionice za djecu subotom od 10:00 do 13:00 jer smo računali da je to vrijeme u kojem roditelji moraju obaviti sve ono što ne stignu preko tjedna ili se jednostavno podružiti nasamo sa svojim prijateljima. Naši pedagozi pripremili su edukativne i zabavne radionice za djecu uzrasta od 8 do 13 godina. Održali smo već tri i uvjerili se da djeca uživaju u degustaciji, učenju o povijesti konzumiranja čokolade te da im je jako drago učiti o začinima koji im nisu tako bliski. Osjećaju se kao pravi čokoladni eksperti a sve uz dobru dozu smijeha i igre. Zbog velikog broja upita odlučili smo organizirati i vrlo sadržajne proslave rođendana nedjeljom. Na koncu smo shvatili da imamo dovoljno sadržaja i dovoljno prostornih i ljudskih kapaciteta da možemo organizirati dječji ljetni kamp u Muzeju.
Ako
nam epidemiološka situacija to dopusti, nastavit ćemo s našim
dnevnim pokaznim radionicama temperiranja čokolade i izrade
čokoladnih pločica i praline kao i s degustacijskim radionicama. U
budućnosti želimo organizirati i različite izložbe ali i raditi
na obogaćivanju našeg stalnog postava.
Po čemu je vaš muzej poseban u odnosu na druge slične u Europi? Jeste li imali neki uzor koji vas je inspirirao?
Pariški muzej čokolade oduševio nas je svojom građom. Nevjerojatno je velik fond njihovih izložaka. Naš cilj je bio napraviti Muzej u kojem ćete koračati kroz 4000 godina dugu povijest čokolade a da pritom niti u jednom trenutku ne osjetite “teret” te povijesti. Vodili smo se pristupom predmeta koji priča priču, iza kojeg stoji cijeli jedan novi, neotkriveni svijet. U Muzeju čokolade nalazi se zbirka od preko 200 predmeta vezanih uz proizvodnju i konzumaciju čokolade od Asteka i Maya, preko raskošnog porculana iz Europe, do suvremenih ambalaža iz cijeloga svijeta. Svaki predmet je pomno odabran kako bi ispričao posebno zanimljivu etapu iz duge povijesti te slastice.
Scenografija
muzeja je estetski jako privlačna, dizajnerica Željka Zrnić
nevjerojatno je dobro „opredmetnila“ suprugove i moje ideje za
stalni postav. Stvorili smo zajednički jedinstvenu atmosferu i
prenijeli duh vremena o kojemu se u pojedinoj prostoriji govori. U
službi kreiranja tog jedinstvenog osjećaja su boje, materijali,
rasvjeta, mirisi ili pak glazbena podloga.
Inzistirali
smo na interaktivnosti. U našem Muzeju
posjetitelji puno koriste vlastite ruke, maštu,
testiraju osjetila i što je
najvažnije imaju priliku kušati čak osam vrsta vrhunske belgijske
Callebaut čokolade. U Hrvatskoj postoji zakon koji određuje
minimalne sastave raznih čokolada? Na primjer, mliječna čokolada
mora sadržavati minimalno 25% ukupne suhe tvari kakaovih dijelova
dok mliječna čokolada koju možete kušati u Muzeju sadržava čak
Osim
interaktivnosti te suvremene i privlačne prezentacije muzejskih
zbirki naš Muzej poseban je i po svojim ulaznicama. Degustacijske
kutijice koje dijelimo umjesto ulaznica postale su naš zaštitni
znak. Svojim posjetiteljima nudimo četiri vrste Callebaut čokolade
(crna, bijela, mliječna i ruby) kao i zrno kakaa koji se nalaze u
ulaznici-kutijici. U njoj se nalazi i žličica za neograničeno
kušanje čokoladnog (bezalkoholnog) likera i tri vrste tekuće
Kako su reagirali vaši bližnji, posebice djeca, kad su čuli da će i mama postati vlasnica Muzeja čokolade. To zvuči poput ludog sna...
Ne možemo reći da su naša djeca u nekom trenutku čula da otvaramo Muzej čokolade. Oni su u taj projekt uključeni od samog početka jer upravo razgovarajući sa njima o ne baš najboljim dojmovima Muzeja čokolade koje smo posjetili došli smo na ideju stvaranja ponešto drukčijeg koncepta muzeja koji uključuje edukaciju ali u jednom zabavnom kontekstu. Kćeri je bilo osobito važno da prostor muzeja bude lijepo dizajniran kako bi pozivao na fotografiranje, sin je mlađi pa je njemu bilo važno da se može igrati u prostoru muzeja. Nama odraslima je bilo važno da to i dalje bude kulturna ustanova iz koje svaki posjetitelj izađe bogatiji za nova znanja i iskustvo.
Zašto volite čokoladu, koja vam je najdraža i koliko ju često jedete?
Mi smo čokoladu otkrili kao odrasli ljudi. Kad čovjek uđe malo dublje u svijet čokolade shvati da je vrhunska čokolada proizvod za odrasle, baš poput kave, vina ili žestokih pića. Čokolada koju smo od malena konzumirali iz današnje nam je perspektive nejestiv proizvod. Konzumiramo ih jednom tjedno i to isključivo vrhunske čokolade koje su lišene palminog ulja, pretjeranog šećera i drugih nekvalitetnih sastojaka koji povećavaju volumen a smanjuju kvalitetu. Volimo čokolade s kontroliranim porijeklom ili artizan čokolade poput onih koje u čokolateriji Taman proizvodi naš prijatelj Stiv Kahlina koji je najnagrađivaniji hrvatski čokolatijer. U našoj muzejskoj trgovini smo okupili male domaće proizvođače koji proizvode kvalitetnu čokoladu, takve čokolade u nas ima, ali nažalost nije dostupna u velikim trgovačkim lancima.
Koliko često djeci dozvoljavate slatkiše, pa i čokoladu?
Mogu reći da sam osobito sretna jer su uz supruga i mene naša djeca naučila prepoznavati kvalitetnu čokoladu i rado ju degustiraju s nama. Antea, koja ima svega 13 godina na tragu je toga da postane čokoladni ekspert. Rado se educira kad može i degustira svaki čokoladni liker (ne radi se o alkoholnom piću već o 100% kakao masi, op.a.) koji joj dođe pod ruku. Ljubiteljica je konkretnih čokolada sa visokim udjelima kakaovih dijelova, takve čokolade imaju pozitivan učinak na zdravlje pa joj i ne branimo da ih jede kada ima želju. Sin je ljubitelj bijele i ruby čokolade, on zaista voli slatko i moramo mu dozirati slatkiše. Ujutro mu damo na izbor nekoliko slatkiša koje smije pojesti taj dan, na njemu je da izabere kada će ih pojesti no sigurno je da ostatak dana više nema slatkog. S njim se oko slatkiša uvijek vode polemike. A najmlađa je oduševljena čokoladom, povremeno joj damo kockicu tamne čokolade, ushićena je čim ju ugleda.
Kakvo će biti ljeto u Muzeju čokolade?
Osmislili smo zaista bogato i sadržajno ljeto u Muzeju čokolade, posebno za naše mlađe posjetitelje kojima smo priredili nezaboravno kampiranje u muzeju. Kroz petodnevni program ćemo se družiti, stvarati i učiti, svaki dan ćemo kući ponijeti novu vještinu, nova znanja kao i rukotvorine koje smo izradili tijekom radionica. Učit ćemo kako se ponašati u kulturnim ustanovama, proći ćemo kroz umjetnička djela koja su inspirirana čokoladom, govorit ćemo o njezinoj ulozi u povijesti kulture ali ćemo se i igrati portage za blagom, učiti kako izraditi svoju čokoladu, svoju šalicu te kako raspoznati razne začine kojima se čokolade oplemenjuje. Detaljno smo razradili svaki korak svakog dana kampa i rado ćemo svim zainteresiranim roditeljima poslati naše brošure sa svim informacijama. Osim toga u ponudu smo uvrstili i trosatne proslave dječijih rođendana u Muzeju. Ni roditelje nismo zaboravili, za one koji žele uhvatiti trenutak za sebe u ponudi imamo i poseban paket koji uključuje stručno vodstvo kroz muzej i radionicu temperioranja čokolade i izrade pralina. Sve informacije o našim aktivnostima dostupne su na web stranici www.muzejcokolade.hr.
Razgovarala: Danijela Petrov
Fotografije: Leon Božić/Dnevna doza biljaka
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano