Bebe znaju iznenaditi roditelje naglim trzajem i padom, a to se u pravilu događa u sekundi: “Samo sam se na čas okrenula da nešto dohvatim.” Slijedi snažan plač djeteta, a potom i majke – što, naravno, nije dobro. Većina zaprepaštenih roditelja odmah pomisli na frakturu lubanje i teške ozljede mozga. Srećom, to je iznimno rijetko. Većina beba prođe bez ozbiljnijih posljedica pada.
Koja je kritična visina za pad bebe?
Možemo reći da NEMA sigurne visine za pad, pa je najbolje da do toga i ne dođe. Ipak, treba razgraničiti dvije važne “visinske” situacije: pad s male visine,dakle s običnog kreveta na kojem se beba povija (obično je riječ o 40-60 centimetara), i pad s veće visine,odnosno sa stolića za prematanje koji je obično visok oko metra.
Srećom, padovi s veće visine iznimno su rijetki, vjerojatno zato što su roditelji mnogo pažljiviji kada premataju bebu na većoj visini.
Kako izgleda beba koja je upravo pala?
Beba odmah snažno zaplače buneći se što je na podu i idućih desetak minuta bit će plačljiva i uznemirena. To je potpuno uobičajeno jer ju je zaboljelo i jer je uplašena zbog neočekivane i neugodne promjene položaja. Još ako se mama i tata uplaše te zakukaju s djetetom – nastane velika, obično nepotrebna panika. Većina beba nakon desetak minuta postane živahna, raspoložena i ponaša se uobičajeno, pa nema razloga za zabrinutost.
Kako se dijete može ozlijediti prilikom pada?
Najčešće strada glava, što je potpuno logično, jer je ona najteži dio tijela. S druge strane, bebe padaju iz ležećeg položaja, bez refleksnog pružanja ruku, pa glava jednostavno pretegne. Katkad se nakon nekoliko minuta može vidjeti čvoruga – koja je, zapravo, bezazleni hematom. Veličina čvoruge ne mora ići ukorak s težinom pada, pa joj ne treba pridavati veliku važnost. Kosti bebine glave iznimno su elastične, pa su ozbiljnije koštane ozljede vrlo rijetke. Obično strada čelo ili zatiljak, a rjeđe bebe padnu na lice ili bočno. Nema bitne razlike u nastanku eventualnih posljedica.
A ozljede usta i zuba?
Ako beba ima zubiće, ponekad mogu nastati manje ozljede jezika ili sluznice usne šupljine, pa se može pojaviti i malo sukrvice u ustima. To jako plaši mame i tate jer, čim vide krv, to povezuju s teškim ozljedama. Međutim, to u ovakvim situacijama gotovo nikada nije slučaj! Već nakon 5-10 minuta, to malo krvarenje prestaje, pa ne treba paničariti.
Što raditi ako dijete počne povraćati?
Kod beba povraćanje nakon pada nije često. Ono se može očekivati ako je beba jela tridesetak minuta prije pada, ali ponekad se dogodi ako je udarac bio zaista jak. Zato nema razloga za paniku ako beba povrati nekoliko puta nakon pada; nije dobro ako stalno povraća i pritom se neobično ponaša (o tome ćemo poslije).
Koliko je vremena potrebno za oporavak?
Kako vrijeme odmiče, beba se vraća uobičajenim aktivnostima, traži jesti i piti, pa joj ne treba uskraćivati hranu. Naravno, ne treba joj dopustiti da se prejede – jer bi, kako smo već objasnili, to moglo izazvati povraćanje, pa eto dodatnog razloga za paniku. Većina beba brzo se oporavlja, obično je dovoljno od 30 do 60 minuta. To je mnogo manje vremena nego što je potrebno za odlazak liječniku – pa ne treba čuditi što bebi bude sasvim dobro kad stigne kod pedijatra, kao da se ništa nije dogodilo. Zato kod bezazlenih padova nije potrebno voditi dijete liječniku jer mu je veća trauma odlazak u zdravstvenu instituciju i pregled nego opisani pad.
I na kraju, jasno je da većina manjih padova nije opasna, ali to ne znači da djecu, pogotovo bebe, treba ostavljati da se same prevrću po krevetu. Kad prohodaju, slijedi razdoblje neizbježnih padova – koji su dio djetinjstva, pa djecu prije toga valja poštedjeti nepotrebnih ozljeda koliko je god to moguće. Nema djeteta koje nije palo, ali bi trebalo učiniti sve da se to događa što rjeđe.
Što roditelji trebaju napraviti ako beba padne?
- Lagano i bez panike podići bebu i prigrliti je tako da joj glavica bude lagano nagnuta naprijed. Na taj će se način izbjeći udisanje sadržaja želuca u slučaju povraćanja.
- Zatim bebu treba okrenuti prema sebi i pažljivo pogledati ima li ozljeda ili krvarenja na glavi, na usnama ili u ustima. Ne treba pritiskati i prepipavati glavicu u potrazi za polomljenim kostima (to je potpuno besmisleno).
- Barem dvadesetak minuta nemojte bebi davati da jede i pije. Za to vrijeme poigrajte se s njom i potrudite se da zaboravi na traumu koju je prošla.
- Ako se beba nakon 20-30 minuta ponaša kao da se ništa nije dogodilo, treba joj dati da jede ili spava ako to želi.
Kada se treba bez odgađanja javiti liječniku?
Riječ je o vrlo rijetkim situacijama, ali ih treba znati. Tada treba pribrano otići do ambulante u kojoj postoji dječji kirurg ili pedijatar.
- Uporno povraćanje koje iscrpljuje dijete
Nije neobično da beba s lakšim potresom mozga povrati jedanput ili dvaput. Međutim, ako se to događa u seriji – beba se mora odvesti na pregled.
- Kada beba udari u nešto oštro ili tvrdo prilikom pada, pa dođe do jakog krvarenja
Tada je nužno otići liječniku, ali prilikom transporta treba sterilnom gazom (ako je nema, dobra je i čista pamučna pelena) pritisnuti mjesto krvarenja (tako će se zaustaviti krvarenje).
- Neuobičajena pospanost ili ako je dijete naizmjence izrazito uznemireno i ekstremno pospano – odnosno veoma se čudno ponaša
Tada je potrebno pratiti neurološko ponašanje djeteta, kako bi se isključilo ili posumnjalo na najtežu komplikaciju težih padova na glavu – krvarenje u mozgu ili iz arterija s unutrašnje strane kosti. Takva krvarenja doista su opasna za bebu, ali su iznimno rijetka. Češća su kod novorođenčadi, premda je broj takvih slučajeva zanemarivo malen jer bebe rijetko slučajno padaju, s obzirom na to da su još uvijek nedovoljno živahne. Zbog toga roditelji ne bi trebali unaprijed strahovati.