Sve je više žena koje odgađaju majčinstvo. Je li trudnoća u kasnim 30-ima siguran izbor i postoji li uopće pravo vrijeme za potomstvo osim onoga koje ste odabrale same?



Želim li postati majka? Kada želim postati majka? Imam li životne uvjete da bih djetetu pružila sve što mu je potrebno? Je li partner onaj pravi? To su neka od pitanja koja si mnoge žene danas postavljaju. Majčinstvo je odavno prestalo biti obvezni dio ženina postojanja, a kamoli jedini smisao njezina života. No biološki sat neizbježno kuca i prije ili kasnije žena će se zapitati želi li potomstvo. Što kasnije se to zapita, bit će suočena ne samo s medicinskom činjenicom da joj plodnost opada s godinama već i s neugodnim porukama koje joj naše patrijarhalno društvo šalje, a to je da se djeca rađaju u 20-ima.



Dakako, rađanje u 20-ima podrazumijeva da ćete dugo, dugo imati energije, snage i zdravlja podizati svojeg mališana. No ono o čemu se rjeđe govori jest da smo u ranim 20-ima često još nespremne za odgovornost koja dolazi s novim bićem. O životu znamo malo, nezrele smo i nismo stvorile uvjete da bismo odgajale dijete, a ni naši odnosi nisu uvijek stabilni.



„Prema riječima struke idealno bi bilo roditi između 20. i 24. godine. No od 2005. većina rodilja u Hrvatskoj ima između 25 i 29 godina, a trećina ih je između 30 i 34 godine. To govori da se trend mijenja i da sve više žena odgađa majčinstvo za vrijeme kada se potpuno mogu posvetiti djetetu.“, kaže dr. Lovorka Vidović Gajger, koja je postala majka u 40. godini. Danas je majka zdrave petogodišnje djevojčice i tvrdi kako između njezine trudnoće i porođaja i porođaja 20-godišnjakinje nije bilo razlike.



Prava dob


„Medicinske činjenice su nepobitne. S vremenom ne starimo samo izvana već stare i naša jajašca pa su mnogo veći izgledi za njihova oštećenja. Što smo stariji, skloniji smo bolestima i kroničnim tegobama i sve to utječe na činjenicu da iznad 35. sve teže ostajemo trudne, a kad se to dogodi, veća je mogućnost spontanog pobačaja, prijevremenog porođaja, porođaja carskim rezom ili teškog i produljenog porođaja u odnosu na žene mlađe dobi.



Nadalje, kod trudnica starijih od 35 godina češće se javlja trudnički dijabetes i visoki krvni tlak te intrauterine infekcije. Veća je mogućnost prirođenih anomalija pa je među starijim trudnicama veći postotak rođenja djece s Downovim sindromom i općenito komplikacijama u neonatalnoj dobi. No iako nam je dužnost izreći sve te medicinske fakte koji zvuče ozbiljno, u stvarnosti se takvi slučajevi događaju u malim postocima, a većina trudnoća protekne uredno.



Porodila sam puno žena i neke od njih su se bližile ili su prevalile 40-u, i uglavnom su to bile uredne trudnoće koje su rezultirale zdravom djecom. Stoga osobno potpuno podržavam rađanje u bilo kojoj dobi u kojoj se žena za to osjeća spremnom, a to joj dopušta zdravlje i njezin reproduktivni sustav“, kaže dr. Vidović Gajger.



Iako smo svi pod dojmom da se zbog današnjeg načina života žene kasnije odlučuju za majčinstvo, dr. Vidović Gajger kaže da prošlost nije ništa drukčija. Naše majke i bake počele su rađati ranije nego danas, no imale su više potomstva, pa su najmlađu djecu rađale jednako kasno kao što to žene, iako prvi put, čine danas. Navodi svoj obiteljski primjer. „Moja je majka rodila u 39., a prabaka u 46. godini. Nitko to nije smatrao čudnim“, otkriva naša sugovornica.




Tekst autorice Ive Jerković preuzet je s portala www.sensaklub.hr


Nastavak teksta pročitajte OVDJE