U hladnije doba godine kašalj je česta pojava kod djece. Prateći je simptom infekcije dišnih putova, kao i poznatih dječjih bolesti kao što su ospice ili hripavac.
Uzroci kašlja mogu biti različiti, od manjka vlage u zraku, dima ili nekih zagađenja, koja mogu iritirati dišne putove, do bakterija i virusa koji napadaju respiratorni sustav.
Stoga, kašalj ne znači uvijek bolest, on je samo jedan od mehanizama obrane koji oslobađa organe za disanje od svih nepoželjnih tvari (prašine, dima, virusa, bakterija, sluzi).
Zimsko razdoblje je vrijeme prehlada i širenja respiratornih infekcija jer se više boravi u zatvorenom prostoru, a ukućani lako prenesu zarazu na dojenče. Iako kašalj ne zahtijeva posebno liječenje, važno je otkloniti uzrok koji ga je izazvao.
Razlikujemo produktivni (vlažni, ‘zreli’) od neproduktivnog (suhog, podražajnog) kašlja. U djece s akutnim upalama dišnih putova kašalj je redoviti simptom. Počinje kao neproduktivan, a nastaje zbog upalnog podražaja sluznice. Nakon nekoliko dana javlja se produktivni kašalj zbog pojačanog lučenja sluzi. Dijete do pete godine života guta iskašljani sekret, a tek kasnije nauči iskašljani sekret ispljunuti.
Sekret može biti sluzavo gnojan kod bakterijskih upala bronha ili pluća, ili bijel, gust, žilav kod asmatskog napada. Međutim, dijete može produktivno kašljati i iskašljavati sekret iz gornjih dišnih putova. Ovo se najčešće događa kod upala u području sluznice nosa, sinusa, ždrijela ili trećeg krajnika.
Iako je kašalj nespecifičan simptom i nastaje kod svih bolesti dišnog sustava, neke njegove karakteristike mogu pomoći u pronalaženju pravog uzroka.
Suh, ne posebno jak kašalj
Često se pojavljuje u dojenčadi s akutnom upalom ždrijela i ponekad može uzrokovati povraćanje sluzi ili hrane. U predškolske i školske djece ovakav kašalj najčešće se pojavljuje u ranim jutarnjim satima, a nastaje zbog slijevanja sekreta u ždrijelo iz nosa, sinusa ili zbog upale ‘trećeg krajnika’. Dugotrajni podražajni kašalj, koji se pojavljuje pred jutro, može biti i znak astme.
Suhi, grčeviti kašalj
Karakterizira se nizom uzastopnih iskašljaja nakon čega slijedi snažan, zvučan udisaj, tipičan je za hripavac. Ovakav kašalj može biti popraćen crvenilom lica i povraćanjem, osobito u dojenčadi i male djece.
Kašalj u napadima uz povraćanje ili bez njega može se pojaviti i kod nekih bolesti dišnog sustava uzrokovanih virusima te kod cistične fibroze.
Glasan, promukao kašalj
Ova vrsta kašlja, koji zvuči kao ‘lavež psa’ najčešće se pojavljuje kod laringitisa.
Produktivni kašalj
Produktivni kašalj karakterizira količina sluzi u djetetovim dišnim putevima i sadržaj koji je moguće iskašljati. Ovaj tip kašlja karakterističan je za bronhitis, astmu, cističnu fibrozu.
Koliko kašalj traje?
Kašalj može biti akutni, kronični i tvrdokorni, dugotrajni i ponavljajući. Može se pojavljivati danju ili noću, tijekom cijele godine ili samo sezonski.
Ponavljajući kašalj javlja se pri čestim upalama gornjih dišnih putova, zbog slijevanja sekreta iz nosa ili sinusa, obično u djece koja pohađaju kolektiv.
Kašalj koji se javlja sezonski (proljeće, rano ljeto, jesen) najčešće je posljedica alergijske preosjetljivosti na peludi stabala, trava i korova. Tada se uz kašalj javljaju i drugi simptomi peludne alergije: crvenilo, svrbež i suzenje očiju, kihanje i svrbež nosa, te u slučaju peludne astme i otežano disanje.
Kašalj u astmi može biti suh ili produktivan, javljati se tijekom dana ili noći, ili samo u fizičkom naporu. Ponekad se astma može manifestirati samo kao uporan, dugotrajan kašalj.
Dugotrajan kašalj javlja se i kod oštećenja sluznice bronha koje je uzrokovano upalnim djelovanjem bakterija, virusa, gljivica, udisanjem štetnih plinova, u cističnoj fibrozi... Dugotrajni kašalj je i hripavac te kašalj koji zaostaje zbog preosjetljivosti receptora nakon neke, najčešće virusne infekcije.
Kako reagirati?
S obzirom na to da je kašalj obrambeni mehanizam organizma, ne treba ga suzbijati, nego olakšavati. Kod produktivnog kašlja potrebno je razrijediti i pokrenuti gusti sekret u dišnim putovima. Sekret se može razrijediti uzimanjem dovoljnih količina tekućine, što je osobito važno u dojenčadi i male djece s visokom temperaturom.
Pri povišenoj temperaturi organizam gubi veće količine tekućine, sluznice su suhe, pa tako i sluznica bronha. Upalni sekret je gust i teško se iskašljava. Lijekovi koji razrjeđuju i dijelom pokreću sekret, nazivaju se mukoliticima, također pomažu u iskašljavanju.
Da bi se sekret 'razbio', može pomoći i masaža koju pedijatri često preporučuju roditeljima. Svaki dugotrajni kašalj zahtjeva posjetu liječniku. Tada se temeljem razgovora s roditeljima i pregleda djeteta odlučuje o daljim postupcima koji će dovesti do dijagnoze i ispravnog liječenja.
Uzroci kašlja mogu biti i psihičke naravi
Riječ je najčešće o suhom kašlju dužeg trajanja, koji se javlja danju, kada je dijete razdražljivo, ali noću mirno spava. Može potrajati i kroz nekoliko tjedana bez ikakvih drugih znakova bolesti.
Kašalj u tom slučaju može biti odraz neke nelagode bilo zbog problema u kući ili izvan nje (vrtić, škola) koju dijete ne zna izraziti riječima. U liječenju ne pomažu sirupi, nego iskazivanje nježnosti i maženje: važno je komunicirati s djetetom, postupcima i ponašanjem koje ono može razumjeti.
Što kad dijete iskašljava žućkastu sluz?
U samom početku kašalj je suh, a zatim postaje vlažan i počinje iskašljavanje: sekret je najprije bjelkast, neproziran, a zatim postaje žućkast. Dijete obično ima povišenu temperaturu.
Velika je vjerojatnost da se radi u upali bronha – bronhitisu. Upala zahvaća sluznicu bronha, a može se proširiti sve do kraja bronhalnog stabla i dio plućnog tkiva – alveole (plućni mjehurići gdje se vrši izmjena plinova - kisik ulazi ugljični dioksid izlazi).
Bronhitis obično nastaje kao komplikacija prehlade – upala se 'spušta' iz gornjih dišnih putova u donje. Nerijetko se na virusnu infekciju nadoveže bakterijska. Kad se nakon prehlade od dva tri dana, a koju može pratiti povišenje temperature, stanje pogorša, svakako se treba javiti liječniku koji će temelju nalaza i pretraga, posebice mikrobiološke analize iskašljaja, odrediti daljnje liječenje i vjerojatno propisati antibiotike.
Veći unos tekućine pridonosi razrjeđenju sekreta i pomaže ozdravljenju, kao i povoljni uvjeti mikroklime u ambijentu gdje dijete boravi (dovoljna vlažnost zraka i temperatura ne viša od 20° C).