Kako prepoznati tretirano voće i povrće?

Mnogi kad kupuju voće i povrće biraju ono neoštećeno, bez točkica, savršenog oblika i boje, no obično je takvo voće i povrće najviše tretirano. Naša djeca gotovo i ne znaju kako izgleda crv u jabuci, ‘ružna’, tučom oštećena jabuka nešto je što im nećemo ni ponuditi. Voće i povrće, osim ako nije iz ekološke proizvodnje, uglavnom je nečim tretirano. Pesticidima koji zabranjuju pristup štetnicima, no istovremeno štete našem zdravlju, voskovima koji jabukama daju sjaj, fungicidnim sredstvima koja trebaju otjerati plijesan. No, upravo smo zato naviknuli da je opna ili kora voća i povrća jednolična i netaknuta pa su nam se i prohtjevi promijenili. Više, naime, ne podnosimo točkice. No važno je znati da nam takvi tragovi manje štete od umjetnih sredstava kojima se voće i povrće tretira. Ako je miris u redu, dovoljno je točkice ukloniti i voćka se normalno može jesti, objašnjava nutricionistkinja Leta Pilić. Početak truljenja normalan je kemijski proces sazrijevanja i nikome ništa neće biti ako pojede jabuku koja je na kori imala pokoju crnu točkicu.

Čak i ako je ne uklonimo, ne trebamo strahovati. Smetati može jedino okusnim pupoljcima. S druge strane i u plodu bez tragova na opni mogu se odvijati procesi propadanja. ‘I namirnice koje su prskane mogu truliti, no taj se proces obično odvija ispod površine. Primjerice, jabuka izvana izgleda sjajno, a iznutra se pokaže da je suha i gotovo strunula pa je ostala bez ikakve nutritivne vrijednosti’, objašnjava Pilić. Zelene točkice najčešće se mogu uočiti na krumpirima. Riječ je, zapravo, o spoju solaninu, glikoalkaloidu koji u većim količinama može biti opasan po zdravlje i često ga se može uočiti na krumpirima, ali i na rajčicama ili patlidžanima. On je prirodni zaštitnik biljaka od nametnika, dakle, djeluje kao fugicid ili prirodni pesticid.

Shutterstock Voće i povrće, osim ako nije iz ekološke proizvodnje, uglavnom je nečim tretirano

Voće i povrće koje ne morate kupovati ekološko

Ako zelene točkice skinete, ne trebate se bojati. Plod se može jesti, no ako ih zanemarite, moguće su probavne tegobe, čak i kada se hrana termički obradi, jer na solanin ne utječu temperature do 170 °C. ‘Ako je krumpir gorak i nakon kuhanja ili pečenja, a prije ste uočili i mislili da ste uklonili sve zelene točkice, ipak ga nemojte jesti“, savjetuje nutricionistkinja Pilić. Kako biste spriječili povećanje koncentracije zelenih točkica, bilo bi dobro da krumpir uvijek čuvate na tamnijem i suhom mjestu jer svjetlo potiče razvoj ove tvari. No vrlo oprezan treba biti s plijesnima i valja ih izbjegavati. Blago truljenje, tzv. smeđe točkice, na hrani su prihvatljive, no plijesan, ovisno o vrsti, može biti opasna. Neke su vrste plijesni posve neopasne, no neke mogu izazvati dugotrajne posljedice za dišne organe.

‘Povrće nikako ne bih preporučila jesti ako na njemu ima i najmanjih tragova plijesni. Voće, posebno agrumi, je kiselije, što može spriječiti širenje plijesni pa je katkad dovoljno samo odrezati zahvaćeni dio ploda. No s voćem koje ima tanju koru, kao što su breskva ili jabuka, moramo pripaziti jer spore plijesni mogu doprijeti duboko. Treba pripaziti i s orašastim plodovima jer neke opasnije vrste plijesni rastu upravo na njima’, pojašnjava nutricionistkinja. Hranu koja počinje propadati i na kojoj su vidljive crne ili zelene točkice koje ukazuju na početak tog procesa trudnice, dojilje i osobe oslabljenog imuniteta trebale bi izbjegavati.

Najzagađenije voće i povrće

1. jabuka
2. marelica
3. paprika
4. celer
5. nektarina
6. jagoda
7. višnja
8. krumpir
9. špinat
10. salata iceberg
11. zelene mahune
12. krastavac
13. brašno te stoga i kruh
14. grožđe
15. kruške

Voće i povrće koje ne mora biti ekološko

1. ananas
2. avokado
3. kivi
4. mango
5. lubenica
6. papaja
7. luk
8. kupus
9. brokula
10. šparoge
11. grejp
12. slatki krumpir
13. patlidžan
14. rajčica
15. grašak