KAKO DJECI OLAKŠATI ALERGIJE? Slijedite naše upute, bezbolnije je!

Malo tema u pedijatriji izaziva toliko kontroverzi kao alergije na hranu. No nisu sve reakcije na hranu alergija, a podijeljene su u dvije opće kategorije: neimunološke reakcije (intolerancija na hranu) i imunološke reakcije (alergija na hranu).

Najčešći alergeni na koje su djeca osjetljiva

Genetska predispozicija, alergenost hrane i vrijeme izlaganja, odredit će namirnice na koje će atopično dijete razviti alergiju. Dojenčad su posebno sklona alergijskim reakcijama na hranu. Kod mlađe djece, najčešći su alergeni mlijeko i jaja. No ovakve alergije imaju tendenciju nestajanja, a većina će se, uz odgovarajuću kontroliranu prehranu, riješiti u roku nekoliko godina.

Kao i kod starije djece i odraslih, većina alergija na jače alergene namirnice (kao što su orašasti plodovi, riba i morski plodovi) obično se zadržavaju tijekom života. Reakcije na hranu mogu se manifestirati nizom neposrednih reakcija (obično se pojavljuju unutar 4 h) koje postaju sve teže i uključuju različite organske sustave. Zahvaćenost kože uključuje perioralni kožni osip, urtikariju i angioedem. Zahvaćenost dišnog sustava uključuje kašalj, stridor ili piskanje. Gastrointestinalni simptomi uključuju povraćanje, grčeve u trbuhu, mučninu i proljev, a sistemski simptomi uključuju anafilaksiju.

Anafilaksija je akutna, teška alergijska reakcija koja obično zahvaća dva ili više organskih sustava. Nakon izlaganja provocirajućem čimbeniku, odgovor se može pojaviti u roku nekoliko minuta do nekoliko sati, a kod pacijenta se pojavljuje širok spektar znakova i simptoma. Anafilaksija može početi crvenilom kože i urtikarijom i vrlo brzo napredovati do kardiorespiratornog zastoja i smrti. Ostale manifestacije mogu biti oteknuća grla i sluznice, bronhospazam, grčevi u trbuhu, povraćanje ili proljev. Dok će većina simptoma, uz liječenje, nestati spontano ili u roku od nekoliko sati, u nekim su slučajevima simptomi dugotrajni ili se ponavljaju nekoliko sati kasnije.

Pripazite kad je dohrana u pitanju

Važno je znati da sve vrste namirnica mogu izazvati alergijsku reakciju, i to posebno kod beba prilikom uvođenja krute hrane. Uvođenje novih namirnica mora se pažljivo planirati. Od rođenja pa do prvih 5 ili 6 mjeseci, dječja se prehrana sastoji isključivo od mlijeka, a prerano uvođenje krute hrane, može povećati rizik od nastajanja alergija.

Kad krenete s dohranom, nove namirnice stavljajte u jutarnje obroke kako biste tijekom dana  mogli pratiti dijete i reagirati ako se pojavi kakva neželjena reakcija. Istu hranu nudite djetetu dva-tri dana zaredom, nikako ih ne miješajte s ostalim namirnicama jer, u slučaju reakcije, nećete znati koja je vrsta hrane potaknula alergijsku reakciju.

Kako dijete raste i isprobava sve više različite hrane, imunološki sustav jača i alergijske reakcije na hranu polako prestaju. Mnoge alergije na hranu, koje se pojave u prvoj godini, s vremenom se izgube ili oslabe i zbog toga je vrlo važno da roditelji samoinicijativno ne isključuju iz prehrane namirnice, već da se posavjetuju s pedijatrom.

Kako liječiti alergije na hranu

Nakon što je dijagnoza potvrđena, liječenje se sastoji od izbjegavanja identificirane hrane, sve dok osjetljivost ne nestane. Većina alergija koje se pojave u ranom životu na mlijeko, jaja i soju obično nestanu pa se ove namirnice mogu ponovno uvesti u prehranu dok alergije na kikiriki, orašaste plodove, ribu i plodove mora često ostaju. U slučajevima alergijske gastroenteropatije, koja je povezana sa jakom upalom, ponekad su potrebni kortikosteroidi. Većina alergijskih gastroenteropatija koje se pojavljuju u ranom djetinjstvu s vremenom se povlače.