Alergija na ambroziju

Prema procjenama epidemiologa, oko 30 posto stanovnika ima simptome alergijskih bolesti.

Pojava alergije na ambroziju posljednjih desetljeća u stalnom je porastu u čitavoj Europi, kao posljedica promjena u prehrani, okolišu i klimi. Procjenjuje se da će klimatske promjene i širenje sjemena ambrozije koncentraciju njezine peludi u zraku do 2050. godine dodatno povećati za čak četiri puta.

Ambrozija je zapravo jedna od najizdržljivijih vrsta korova. U narodu je poznata i kao limundžik, partizanka, fazanuša; vrlo je prilagodljiva, iznimno plodonosna i otporna biljka, a može se iskorijeniti jedino čupanjem prije cvatnje. Na području Hrvatske utjecaju ambrozije najviše su izloženi stanovnici kontinentalnog dijela zemlje. Ambrozije najviše ima u Slavoniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj i primorsko-goranskom području. No, pelud ambrozije tako je lagan da se za vjetrovitog vremena može prenijeti i na udaljenost od 600 kilometara od matične biljke pa je ambrozija već viđena i na moru, ali u puno manjoj koncentraciji, što opet ne znači da se s vremenom neće i tamo razmnožiti.

Zbog

velike otpornosti i brzog rasta može je se naći na svim zelenim

površinama, uključujući parkove, livade, napuštene placeve i

gradilišta.

Pelud

je općenito potentnija u gradskim sredinama gdje ima više

napuštenih gradilišta, prekopa zemlje i gdje je veće onečišćenje

okoliša raznim sumpornim i dušičnim oksidima te lebdećim

česticama koje su nosači peludi i aktivatori intenziteta

alergijskog nadražaja.

Ambrozija počinje rasti u travnju pa joj posebice pogoduje proljeće puno kiše i vlage, kakvo je bilo i ove godine u Hrvatskoj. Zbog povećanih oborina ambrozija neće početi ranije cvasti, ali vlažno tlo dobar je uvjet biljci da brže raste i da se razmnoži i da njezina cvatnja bude što izraženija.

Jednako kao vlažno ambroziji pogoduje i toplo vrijeme. Visoke temperature produžuju njezinu cvatnju skroz do sredine listopada, a paralelno s tim povećava se i broj osoba alergičnih na ovu biljku. Svima koji se prvi put susretnu s alergijom preporučuje se da tijekom sezone ili nakon sezone naprave alergološku obradu kao osnova za daljnje liječenje.

Alergiju je vrlo važno na vrijeme prepoznati, dijagnosticirati i liječiti. U slučaju da se alergija nekoliko sezona uzastopno ne liječi ispravno, može se pojaviti alergijska astma, obilježena napadima suhog nadražajnog kašlja koji se javlja obično noću uz osjećaj gušenja i nedostatka zraka.

Sklonost alergijama imaju ljudi koji imaju oslabljeni imunološki sustav. U pravilu ta je sklonost nasljedna, no testiranja se rijetko provode dok se ne pojave prvi simptomi rinitisa i konjunktivitisa. Osim obiteljske sklonosti, lošija imunološka obrana prisutna je i kod nedonoščadi, posebice ako su njihove majke bile pušačice. Ta su djeca sklona respiratornim infekcija, i to već u dobi do tri godine, imaju česte prehlade izazvane raznim virusima, a s vremenom postaju i sve skloniji alergijama. Od alergija, međutim, mogu oboljeti i ljudi u srednjoj i starijoj životnoj dobi.

To se, kažu stručnjaci, ponovno povezuje s imunološki disbalansom koji je posljedica neke druge bolesti; problemi sa štitnjačom, dijabetesom ili kroničnom opstrukcijskom plućnom bolesti.

Alergološko testiranje prvi je korak u dijagnosticiranju bolesti. Alergen se u obliku kapljica nakapa na podlakticu i onda se jednom lancetom kroz tu kapljicu napravi skarifikacija. Alergen uđe u kožu i napravi reakciju. Nakon toga alergijski se odgovor mora potvrditi imunološkim testovima.

Svima koji su alergični na ambroziju preporučuje se neka se na vrijeme pripreme za sezonu njezine cvatnje, a zaštita ovisi o simptomima koje imaju. Ako su ti simptomi gornjeg dišnog sustava, suzenje očiju i nosa, treba na vrijeme krenuti sa zaštitom vanjskih sluznica, najbolje već oko 1. kolovoza.

Liječenje alergijskog rinitisa se provodi pripravkom kortikosteroida u kombinaciji s antihistaminikom koji se primjenjuje lokalno na sluznicu nosa, astma se liječi udisanjem kortikosteroida iz posebnih raspršivača, dok za očnu sluznicu također postoje kapljice za oči koje treba kapati svaki dan.

Važno

je na vrijeme započeti s upotrebom preporučenih lijekova kako bi se

sluznica dišnog sustava zaštitila od štetnog utjecaja peludi,

smanjila njezina preosjetljivost i pojava neugodnih simptoma.

Svakako

je najbolji način za suzbijanje simptoma alergije izbjegavanje

Osobama koje su alergične na bilo koju vrstu peludi sugerira se da izbjegavaju provjetravanje stambenih prostorija i više borave u klimatiziranim prostorima. Također, svaki bi dan trebale promijeniti i oprati odjeću, kao i kosu na koju je pelud “zalijepljena”. Šetnje i boravak u prirodi preporučuju se nakon kiše, kada je koncentracija peludi u zraku niska ili je uopće nema. Ako je potrebno sugerira im se i da nos i usta zaštite maskom s hepa filterom koji sprječava prodor čestica manjih od 10 mikrona, za koje se zna da su glavni “neprijatelji“ za sluznicu dišnog sustava.

U vrijeme pandemije koronavirusa, svako curenje nosa i prehlada izaziva sumnju na Covid-19, a kako razlikovati simptome te nove bolesti od alergijskih te jesu li alergične osobe u većoj opasnosti od koronavirusa, saznajte OVDJE.

Tekst: I. K.
Fotografija: Shutterstock